Trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina proživljava iskustvo odsustva rata.
Dok su sistemska diskriminacija i politička segregacija dio institucionalnih normi, govor mržnje, jezik podjela, izrazi netrpeljivosti razaraju javni prostor.
Negativni mir – valuta koju bosanskohercegovački političari koriste u trgovini uticajem – sprečava transformaciju društvenih odnosa.
Manipulišući kolektivnom krivicom, nepriznavajući pojedinačne odgovornosti, ključni akteri poput političkih lidera sprečavaju proces krivične pravde, kazivanja istine, reparacija i institucionalnih reformi. O tome svjedoče brojne oprečnosti u odnosu institucija i odnosu društva.
Politički embargo na razumijevanje i empatiju, konstantni balans emitovanja straha i podjela u javnom prostoru, prakse isključivanja manjinskih i ranjivih zajednica, teret su koji nose generacije i generacije građanki i građana. Od ključnih aktera mirovne politike očekuje se da to stanje spriječe. Za to su potrebni razumijevanje, empatija i samosvijest, a to je ono što se očekuje od svakog pojedinca.
O stanju mira, izazovima nasljeđa oružanog sukoba govore Vesna Bajšanski Agić, Edin Ramulić i Darko Cvijetić.
Ovaj program podržava Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini.