U nedjelju izbori u Podgorici: Test povjerenja u Spajićevu vladu

Foto: Vlada CG

Oko 145.000 birača u nedjelju glasa za jednu od 13 lista na lokalnim izborima u Podgorici, koje analitičari smatraju važnim testom povjerenja u heterogenu vladu premijera Milojka Spajića, nedavno rekonstruisanu ulaskom desničarskih partija bivšeg Demokratskog fronta i Bošnjačke stranke.

Spajićev Pokret Evropa sad zajedno sa Demokratama Alekse Bečića, sa listom koju predvodi aktuelni ministar energetike Saša Mujović, nada se da će sa listom "Za budućnost Podgorice" osvojiti većinu u lokalnom parlamentu i učvrstiti aktuelnu vladu.

Pobjedi se nadaju i liste DPS-a koju predvodi Nermin Abdić i Evropskog saveza Borisa Mugoše koji će pokušati da preokrenu trend pada rejtinga od 2020.

Novi igrač na lokalnoj političkoj sceni - lista "Za bolju Podgoricu" koju podržava predsjednik Jakov Milatović i URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, očekuje da će biti ključni faktor u postizbornom formiranju lokalne vlasti, a ostalih osam lista pokušaće da ostvare cenzus, piše "Glas Amerike".

Analitičar Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje smatra da je "već sada izvjesno da će biti teško formirati vlast, jer nema aktera koji mogu imati tako ubjedljiv rezultat koji bi im dao mogućnost da diktiraju uslove, odnosno smanjio drugima šanse da koriste ucjenjivački kapital".

"Ova vlada je vrlo heterogena, pa im je stoga mnogo važniji dobar rezultat na podgoričkim izborima, nego opoziciji. Naime, njihov dobar rezultat bi osnažio legitimitet vlade koji je ozbiljno poljuljan, dok bi uspjeh opozicije to dodatno oslabio i otvorio i pitanje mogućnosti ili potrebe vanrednih parlamentarnih izbora", ocijenio je Đukanović.

Dodao je da brojni indikatori ukazuju da "novi ili manji akteri mogu da budu tas na vagi koji će opredijeliti strukturu naredne lokalne vlasti, ali da to može biti i lista koju predvodi predsjednik države Jakov Milatović".

On kaže da će "na krajnji ishod uticati i apstinencija, jer kako sada prognoze ukazuju, ona bi mogla biti nikad izraženija", ocjenjujući kampanju "blijedom i neubjedljivom", bez dinamike koja prati izborne cikluse, ali i snažnih poruka koje bi mogle da mobilišu glasače.

"Ova kampanja je bila izrazito funkcionerska - do mjere da se to, vjerujem, mnogima smučilo", rekao je i naglasio da "kampanju predvode visoki državni funkcioneri, stavljajući javne funkcije u službu pojedinačnih izbornih lista, na kojima su i funkcioneri u administraciji i javni službenici i namještenici koji bi trebalo da budu čuvari neutralnosti i profesionalnosti javne uprave".

Đukanović kaže da su "brojni državni projekti, često vidno nerealni, prezentovani baš tokom kampanje, a tu slučajnosti, i posebno u našem kontekstu, nema".

"One loše prakse koje su kritikovane iz vremena DPS-a sada su dobile novi nivo, i u mnogim aspektima je to besprizornije nego ranije. Sve ovo ukazuje i koliko su novi akteri koji su došli na talasu promjena iz 2020. prigrabili i njeguju stare loše prakse protiv kojih su se navodno borili", smatra programski direktor CGO.

O tome, kako navodi, govori i "izostanak bilo kakve ozbiljne inicijative da se sprovedu izborne reforme, kako bi se izborni proces unaprijedio uključujući i sprječavanje funkcionerskih kampanja kao vida zloupotrebe državnih resursa".

Prema njegovih riječima, "crkva (SPC) se direktno umiješala u predizbornu kampanju kroz javnu podršku mitropolita Joanikija ministru Saši Mujoviću, koji predvodi listu PES-a, kao i kroz sastanke mitropolita sa Jelenom Borovinić Bojović, koja predvodi listu 'Za budućnost Podgorice'".

"SPC je posredno umiješana u predizbornu kampanju i kroz inicijativu za podizanje spomenika pokojnom mitroplitu Amfilohiju, koja je digla na noge čitavu Vladu", rekao je Đukanović.

On smatra da "promjena stava Ministarstva kulture u vezi sa spomenikom Amfilohiju, pod pritiskom SPC, naglašava problem uticaja crkve na političke odluke i ozbiljno dovodi u pitanje nezavisnost institucija".

"Crkva je danas u Crnoj Gori značajan akter političkih i društvenih procesa, usljed moći da mobiliše veliki broj građana koji je slijede, pa se i partije utrkuju da joj se dodvore i time iz tog korpusa sljedbenika za sebe pridobiju makar dio glasova", zaključio je programski direktor CGO.

Kampanju za podgoričke lokalne izbore obilježile su međusobne optužbe rivala - posebno nekadašnjih saveznika, predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića.

Milatović je, tokom kampanje, vratio parlamentu više zakona koje je usvojila većina, uključujući i set ekonomskih zakona neophodan za nastavak programa ekonomskih reformi Spajićeve vlade nazvanom "Evropa sad 2", prema kome je predsjednik - inače koautor prvog dijela te reforme - pokazao ozbiljne rezerve.

"Danas je Crna Gora žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer (Milojko Spajić) u kontinuitetu demonstrira prema vođenju države. Nakon što je građanima postalo jasno da je iznevjerena ideja promjena, nastavlja se devastacija političkog života i demokratskih procesa", napisao je Milatović u jednoj od svojih ranijih objava na mreži X.

Ocijenio je da "netransparentnost, neprincipijelnost, partitokratija, urušavanje institucija i trgovina državnim interesima svoj vrhunac dostižu izglasavanjem najglomaznije vlade u istoriji Crne Gore čiji je cilj zaštita pojedinačnih interesa, a ne boljitak društva i evropski put države".

"Ne samo da građani ovim neće dobiti ono što im je obećano poput uvećanja zarada za 25 dsoto, meritokratiju, vladavinu prava i drugačije djelovanje od onog na koje smo navikli u prošlosti, već će višestruko platiti sve dok se i posljednji partijski funkcioner ne namiri", smatra Milatović.

Spajić, koji predsjednika optužuje da opstruiše reforme, tokom kampanje najavio je njihov nastavak i novi rast primanja - za koji Milatović i opozicija smatraju da vodi u novi rast cijena i pad kupovne moći koja je u ovom trenutku, prema analitičarima, na nivou 2019.

Spajić je tokom kampanje obećao nastavak izgradnje autoputa prema Srbiji, niz projekata izgradnje brzih cesti u Crnoj Gori, kao i izgradnju grada za 41.000 ljudi na Veljem brdu nadomak Podgorice, najavljujući duplo manje cijene kvadrata stana od trenutnih tržišnih.

"Neko radi i trudi se, a neko se podsmijava da je 'Spajić izvozao građane neizgrađenim putevima'", napisao je Spajić na društvenoj mreži X i dodao da su "neizgrađeni putevi tu preko 80 godina, a da tek sad popravljaju tu užasnu situaciju koju su zatekli".

Spajić je rekao da očekuje od Milatovića "da se ponaša u skladu sa Ustavom i onim ovlašćenjima koji mu Ustav i svi zakoni propisuju".

Sukob Spajićevog PES-a i Milatovićevog Pokreta za Podgoricu nastojaće da iskoriste ostale liste, u prvom redu glavna opoziciona Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, lista Za budućnost Podgorice, kao i Evropski savez Borisa Mugoše, dok će se ostale liste boriti za cenzus.

U finišu kampanje, opoziciona DPS, koja vladajuću većinu kritikuje tvrdeći da urušava institucije i radi u korist ideje "srpskog svijeta", saopštila je da "ima nepobitne dokaze da postoji 3.300 birača koji ostvaruju biračko pravo u Republici Srpskoj i Srbiji, a koji to pravo imaju i u Podgorici".

"U posjedu smo info da se planira beogradski scenario, a značajn broj njih je kupio avio kartu da dolaze u Podgoricu 29. septembra. Znamo da imamo izbornu pobjedu, sva istraživanja to potvrđuju i nema potrebe da dolaze. Parlamentarna većina vidi da gubi i zato pokušavaju da nadomjeste dio glasova", rekao je predsjednik DPS Danijel Živković ranije ove nedjelje na konferenciji za medije.

Živković je rekao da u toj partiji "imaju imena i prezimena ljudi koji imaju biračko pravo i zemljama regiona i u Crnoj Gori" i najavio da će sve te podatke dostaviti tužilaštvu.

"Radi se o nepobitnim dokazima o imenima i prezimenima ljudi koji su upisani u birački spisak u Crnoj Gori, i taj dokument i materijal ćemo predati tužilaštvu. Nisu dezinformacije, niti pokušaj podizanja tenzija putem izbora, već nepobitni dokazi", rekao je, navodeći da će dokaze dostaviti Višem državnom tužilaštvu.

"U obavezi smo da štitimo Ustav, zato očekujemo od nadležnih organa da se ovim pitanjem pozabave i obavijeste javnost šta su konkretno uradili", naveo je Živković.

Lista koja okuplja partije bivšeg Demokratskog fronta, Za budućnost Podgorice, koju predvodi Jelena Borovinić Bojović, u kampanji se uglavnom fokusirala na identitetska pitanja, poput pitanja dvojnog državljanstva.

Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić rekao je prošlog vikenda da su "daleko odmakli" u priči o dobijanju crnogorskog državljanstva.

"Vi znate, na državnom nivou, da se mi zalažemo za dobijanje državljanstava i da smo daleko odmakli u toj priči… Što se tiče samih analiza, da svi oni koji su rođeni u Crnoj Gori, koji su vezani za Crnu Goru, koji imaju imovinu u Crnoj Gori, nezavisno od nacionalne pripadnosti, dobiju državljanstvo Crne Gore i da to bude usklađeno sa najvišim evropskim standardima", rekao je Mandić u predizbornom spotu koalicije "Za budućnost Podgorice - Grad svih nas".

Jelena Borovinić Bojović poručila je da je sigurna u pobjedu koalicije "Za budućnost Podgorice - grad svih nas".

"Mi se rukovodimo istinom, pravdom i zajedništvom. Nama je budućnost Podgorice na prvom mjestu. Došao je kraj podjelama i mi ćemo biti luča koja Podgorici osigurava ekonomsku, političku i socijalnu stabilnost za sve njene građane", zaključila je Borovinić Bojović.

Iz Evropskog saveza, koji okuplja Socijaldemokrate, SDP i Liberalnu partiju, kažu da je "već sada izvjesno da će partije parlamentarne većine ostati u manjini u Podgorici što je očigledan test povjerenja Spajićevoj Vladi".

"Glas za Evropski savez na predstojećim lokalnim izborima jeste glas za to da Mandić, kao nezvanični lider vladajuće većine u Crnoj Gori, i njemu slične politike, ne dobiju priliku da budu vlast i u Podgorici. I to će biti prvi korak ka kraju njihove vlasti i u Crnoj Gori na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, te put ka konačnoj stabilizaciji crnogorske politike sa novom proevropskom i građanskom većinom", rekli su iz ES-a.

Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju ocijenila je da "pukom slučajnošću, baš u sedmici pred izbore, ministri obilaze otpravnike poslova koji obećavaju goleme investicije, otvaraju laboratorije po školama, svečano obeležavaju upis studenata…"

"Iznenada i bez najave, nakon potpuno netransparentnog procesa pripreme, potpisuju se međuvladini ugovori koji najavljuju nove hidroelektrane. Ne brine vlada samo o energetskim resursima nego i o energetskoj efikasnosti, pa je pred izbore potpisan i ugovor za rekonstrukciju KBC-a i bolnica na Cetinju i Bijelom Polju, u cilju unapređenje energetske efikasnosti ovih objekata", navela je ona.

Dodala je da je sedmica pred izbore iskorišćena i za promociju Reformske agende Crne Gore, koja je uslov za dodjelu finansijske podrške u okviru Plana rasta EU, i koja, kako je rekla, nije prošla proces javnih konsultacija i javne rasprave.

"Vrhunac žanra je dosegnut kroz fikciju o izgradnji čitavog grada na Veljem brdu, sa obećanjima koja su u suprotnosti sa važećim planovima, propisima, ali i geografijom, matematikom i bazičnom logikom. Obećanje da će se prvi građani useliti u novi grad 2026. godine ostaće zabilježeno kao vrhunac političkog licemjerstva Vlade u ovoj izbornoj kampanji", saopštila je, između ostalog, Kovačević.

Na prošlim izborima u Podgorici, održanim u oktobru 2022, poslije 30 godina dominacije DPS-a najviše glasova osvojio Pokret Evropa sad, koji je vlast formirao sa Demokratama, koalicijom Za budućnost Podgorice i građanskim pokretom URA.

Nadmoćna većina od 34 odbornika u 58-članom lokalnom parlamentu istopila se nakon raskola u podgoričkom odboru PES-a, kada je pet njihovih odbornika formiralo poseban klub "Pokreta za Podgoricu".

Potom su sa URA, jednim odbornikom Pokreta za promjene i opozicijom krajem jula raspustili lokalni parlament, nakon čega je Milatović raspisao izbore.

U sjenci izborne trke od nacionalnog značaja u Podgorici, u nedjelju će biti održani i izbori za lokalnu vlast i u primorskom gradu Kotoru, u kojem su vlast vršile Demokrate, Za budućnost Kotora i URA, prije izlaska ZBK iz koalicije.

Nezavisne