Foto: BHRT
Duži period bez padavina i visoke temperature ostavljaju posljedice na urod žitarica u cijeloj zemlji. U Posavskom kantonu na pojedinim parcelama šteta je stopostotna. Poljoprivrednici pozivaju vlasti da proglase stanje elementarne nepogode.
Andrija Agatić se vratio iz inozemstva te prije četiri godine investirao u poljoprivrednu djelatnost, zaposlio radnike i ima zasijane površine na gotovo 250 hektara. Svake godine trpi posljedice zbog elemetarnih nepogoda. Ove godine suša je smanjila urod suncokreta, soje i silažnog kukuruza. Štete iznose minimalno 150.000 maraka.
“Dobili smo informacije da je gorivo otišlo gore, da je gnojivo otišlo, tako da seljaci ovdje, ne znam, ako tako ostane kako će sljedeće godine bilo šta i napraviti”, kaže Agatić.
“Evo soja, znači, nema ništa. Ovdje se kombajn ne može utjerati, ovo se može preorati samo. Na tri i po marke gorivo, znači mi nemamo odakle ni krenuti”, kaže Anto Pušeljić, poljoprivrednik iz Odžaka.
Štete na parcelama su od 80 do 100 posto. Poljoprivrednici upozoravaju da bez pomoći neće moći ući u jesenju sjetvu. Sve su uložili u usjeve.
“Što se tiče zaštite od države, jako malo se vrši pomoć poljoprivrednicima. To je sve na kapaljku. Nema neke konkretne podrške da bi se sanirale štete. Imali smo elementarnu nepogodu kad je bilo nevrijeme, uništeno je sve. Ništa mi nismo ostvarili, nikakvu pomoć od države”, rekao je Željko Stanić. poljoprivrednik iz Odžaka.
“Vlast nam je obećala da će nam pomoći u nafti, negdje u proljetnoj sjetvi. Ništa se od toga nije desilo. Sad smo na finalu i sad, ako se šta ne desi, s obzirom da su u nagovještaju visoke temperature u ljetnim mjesecima, mislim da će se teško ko odlučiti za proljetnu sjetvu”, kaže Juro Kopačević iz Odžaka.
Posljedice suše će biti poznate tokom jeseni, što će se sigurno odraziti, navode, i na cijene namirnica, naročito mesa.
Poljoprivrednici očekuju što hitniju podršku sa svih nivoa vlasti i pitaju: “Ako proizvodnja nije budućnost Bosne i Hercegovine, šta onda jeste?”