Sudovi u BiH tokom prošle godine u 186 slučajeva presudili su zbog koruptivnih krivičnih djela, od čega su samo u 43 slučaja dosuđene zatvorske kazne.
Zloupotreba službenog položaja. Pronevjereni milioni maraka. Borba protiv korupcije u BIH uglavnom se svodi na procesuiranje nižerangiranih službenika, dok su najviši funkcioneri zaštićeni. Ukoliko se i desi da nosioci vlasti budu osuđeni, kazne su im minimalne, a funkcije im i nakon toga ostaju zagrantovane.
’’Kada govorimo o višepozicioniranim javnim funkcionerima, njih ima jako malo procesuirano, a i to što jeste, gdje su bile istrage ili optužnice veliki broj tih slučejva nije dobio nikakav sudski epilog, odnosno pravosnažne presude’’ – kaže Ivana Korajlić iz TI BIH.
Sudski postupci nisu bili prepreka da bivša direktor Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac i direktor Investiciono razvojne banke Snežana Vujnić ostanu na funkcijama u ovim institucijama. Slavica Injac je u međuvremenu postala savjetnik novog direktora Agencije, dok je Snežana Vujnić i dalje direktor IRB-a. Slični primjeri su i u Geodetskoj upravi čiji su optuženi rukovodioci i službenici Mirko Stojčinović, Aleksandar Deurić, Dragan Grulović, Doris Kremenović i Željka Milinković i dalje na radnim mjestima.
’’Imali smo i primjere gdje ljudi koji su osuđeni za krivična djela nisu trpili adekvatne posledice, jer uspjeli da izmanevrišu sistem, a čak i da dobiju uvjerenja koja su im omogućila potpuno nezakonito da obavljaju funkcije u javnom sektoru. Gdje su uspjeli čak nezakonito dobiti uvjerenja da vrše funkcije u javnom sektoru u javnim insitucijama iako bi trebalo da nakon što su osuđeni trpe posljedice i da ne smiju da obavljaju ove funkcije’’ – kaže Korajlić.
Činjenica je da ni presude protiv onih koji su primili mito, zloupotrijebili službeni položaj ili počinili neko drugo krivično djelo nisu dovoljan razlog za otkaz. Inspektor Poreske uprave RS Ljiljana Petković primila je mito. Dobila je zatvorsku kaznu od pet mjeseci. Ipak ostala je na poslu u Poreskoj upravi, samo što je raspoređena na niže radno mjesto. Presuda zbog primanja mita nije bila prepreka ni da ljekar iz Prijedora Marinko Lovre dobije posao na Univerzitetskom kliničkom centru RS.
’’Mislim da bi društvo rebalo tako da se postavi da nađe mehanizam da ljudi koji su pod krivičnim potupkom ne mogu obavljati svoj posao. Mislim da bi trebalo bi tražiti zaštitu građana, od ljudi za koje 90 odsto građana misle da su kriminalci, a oni se nakon određenog vremena vrate u fotelje, mercedese, pozicije i položaje i nastavljaju da rade ono što su radili ranije’’ – rekao je BN TV pravni ekspert Krstan Simić.
Korupcija nije zaobišla ni Inspektorat RS. Četiri inspektora su dobila otkaz. Sa korupcijom se suočila i Uprava za indirektno oporezivanje BIH. U posljednjih pet godina optuženo je 15 službenika zbog mita. Neki od njih su osuđeni na zatvorske kazne, zbog čega su dobili i otkaz, dok su protiv nekih krivični postupci još u toku.
Na nivou BIH postoji više od 10 tijela za sprečavanje korupcije na svim nivoima vlasti. Efekti zanemarivi, jer je BiH u vrhu liste zemalja u kojima je koruocija najzastupljenija.
’’Koliko je bilo ozbiljno smjenjivanje tih ljudi i želja za procesuiranjem pokazuje upravo rotiranje sa jedne pozicije na drugu. Često su nagrađivani i sa boljim pozicijama. Sve se to dešavalo u izbornim godinama, pa je to predizborni folklor vladajućih’’- kaže poslanik SDS u NS RS Davor Šešić.
Za razliku od nekih razvijenih zemlja u BiH ne postoji politička, a ni moralna odgovornost. Oni koji se ogriješe o zakon, često, umjesto kazne budu nagrađeni. To i ne čudi ako se uzme u obzir činjenica da se veći slučajevi korupcije vuku po sudovima po deset i više godina. Što s druge strane govori o efikasnosti, odnosno, neefikasnosti pravosuđa.
BN TV