Kladionice u Federaciji Bosni i Hercegovini lani su ostvarile prihod od milijardu 400 miliona maraka. Od tog iznosa, milijardu 300 miliona se odnosi na isplatu dobitaka. Najveći dio isplata, 1,1 milijardu, odnosi se na dobitke manje od 100 maraka, koji se, po Zakonu, ne oporezuju. Oporezovani dio dobitaka većih od 100 maraka, iznosi tek 141 milion.
Sportske kladionice u Federaciji Bosne i Hercegovine prošle godine su ostvarile promet koji skoro jednak ukupnih javnim prihodima sarajevskog kantona, gdje se prikupi najveše novca u ovom entitetu. Kladionice su postale najprofitabilnije kompanije u zemlji, a u Poreznoj upravi Federacije BiH se žale da od klađenja prikupe znatno manje poreza nego što bi trebali. Razlog, veliki dio neoporezivih isplata dobitaka, ali i, kažu, sumnja u svjesno izbjegavanje plaćanja obaveza prema državi.
Kladionice u Federaciji Bosni i Hercegovini lani su ostvarile prihod od milijardu 400 miliona maraka. Od tog iznosa, milijardu 300 miliona se odnosi na isplatu dobitaka. Najveći dio isplata, 1,1 milijardu, odnosi se na dobitke manje od 100 maraka, koji se, po Zakonu, ne oporezuju. Oporezovani dio dobitaka većih od 100 maraka, iznosi tek 141 milion.
“To je diskriminacija. Jer ako ste vi dobili 99 KM nećete platiti ništa poreza. Ako dobijete 101 marku, daćete 10 poreza, tako da ćete vi koji ste dobili 101 marku dobiti manje od onoga koji je dobio 99 KM”, pojašnjava Šerif Isović.
A dobije manje i entitetska kasa. Od skoro 5 milijardi ukupnog prometa kladionica posljednje tri godine više od tri milijarde prometovano je na neoporezive isplate do 100 maraka. Od 2016. do kraja prošle godine oporezovano je 490 miliona, a moglo je mnogo više.
Porezna uprava Federacije svojevremeno je predlagala da svi dobitni iznosi igara na sreću budu oporezovani, a ne kao do sada samo oni veći od 100 KM. Međutim, taj prijedlog nikada nije prihvaćen, zbog čega su porezni prihodi u Federaciji, kako tvrde u Poreznoj upravi, manji za cifru veću od 500 miliona maraka.
Nije bilo političkog dogovora ni oko Zakona o igrama na sreću, koji je predložila Vlada Federacije BiH. Zakonski prijedlog, koi je predviđao veće porezne stope, blokiran je u parlamentarnoj proceduri. Tada su se oglasili i kladioničari, tvrdeći da bi novi Zakon drastično smanjio njihov profit:
“Samo u proteklih nešto više od godinu dana u budžet FBiH smo uplatili više od 70 mliona KM na ime poreza i doprinosa. Ali, sa novim zakonskim rješenjem to više nećemo moći raditi, jer će nam profiti padati.”
No, druga strana medalje, sumnja je u svjesno izbjegavanje plaćanja poreza, zbog čega je većina proknjiženih isplata kladionica prikazana u neoporezivom iznosu.
“Kladioničari i vlasnici takvih kompanija, očigledno je, knjigovodstveno prikazuju sve kao one koji su do 100 KM i na taj način izbjegavaju plaćati ogroman porez, koji ide u njihove džepove”, zaključuje Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak.
Osim tradicionalnog načina klađenja u kladionicama, pravi porezni raj razvija se na internetu.
“To je rastuća industrija, koja nije oporezovana. I, svakako, da je neophodno donijeti potrebne propise i oporezovati što je potrebno oporezovati”, poručuje Hurtić.
Dosadašnji pokušaji oporezivanja igara na sreću nisu urodili plodom. Stručnjaci upozoravaju da je neophodno oporezovati sve dobitne iznose, ali i obavezati igrače da plate porez prilikom uplate za klađenje.
Postojeća porezna politika svrstala je sportske kladionice rame uz rame sa najprofitabilnijim kompanijama, poput telekom operatera i naftne industrije. U poređenju sa prihodima kladionica, Lutrija BiH je, na primjer, 2016. godine ostvarila 29 miliona maraka, od čega je prihod od igara na sreću 97 posto.
Biznis.ba / N1