Foto: Ilustracija AI
Rusija i Ukrajina dogovorile su privremeni prekid vatre u ukrajinskom gradu Oleški, koji je pod ruskom kontrolom, kako bi omogućile dostavljanje humanitarne pomoći i evakuaciju civila. Primirje bi trebalo da počne 27. oktobra, a dogovor je postignut uz učešće prve dame SAD Melanije Tramp, u trenutku kada Vašington nastoji da pokrene nove pregovore o završetku rata.
Zelenski je izrazio nadu da će ti razgovori otvoriti put sastanku lidera uključenih zemalja. Međutim, prethodne runde pregovora pod američkim vođstvom zastale su u februaru bez značajnijeg napretka, dok je Moskva nastavila da zahtijeva da Kijev prepusti cijeli istočni region Donbasa, uključujući područja koja ruske snage nisu osvojile. Ukrajina odbacuje mogućnost odricanja od teritorija koje i dalje kontroliše.
Najnovija diplomatska inicijativa dolazi poslije višesedmičnih nesuglasica između Vašingtona i Kijeva, uključujući sporove zbog ukrajinskog pristupa satelitskom komunikacionom sistemu Starlink i odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da omogući isporuke ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu.
Šta će omogućiti prekid vatre u Oleškiju?
Oleški, koji je pod okupacijom ruskih snaga od februara 2022. godine, suočava se sa sve težom humanitarnom krizom, a stanovnici prijavljuju ozbiljnu nestašicu hrane. Grad se nalazi preko rijeke Dnjepar, nasuprot Hersonu, koji je pod ukrajinskom kontrolom.
“Obje zemlje saglasile su se da privremeno obustave sva vojna dejstva u Oleškiju kako bi omogućile ulazak humanitarne pomoći i pripremile evakuaciju civila kroz određeni bezbjedni koridor”, saopštila je Bijela kuća.
Načelnik Generalštaba ruskih oružanih snaga Valerij Gerasimov izjavio je da će ruske trupe obustaviti vatru 27. oktobra od četiri časa ujutro po lokalnom vremenu, odnosno od jedan čas po Griniču, kako bi omogućile sprovođenje operacije.
Generalštab Ukrajine saopštio je da prihvata prekid vatre od istog trenutka i obećao da će “učiniti sve što je moguće kako bi pomogao stanovnicima Oleškija”.
Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, Ukrajina je ranije u dva navrata koristila dronove za dostavljanje hrane u grad.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec rekao je Rojtersu da će operacija obuhvatiti razminiranje puteva koji vode prema Oleškiju, dostavljanje hrane i evakuaciju civila.
Bijela kuća procjenjuje da je u gradu ostalo između 1.700 i 2.000 stanovnika, dok ih je prije rata bilo približno 24.000.
Kakvu je ulogu u dogovoru imala Melanija Tramp?
I Rusija i Ukrajina priznale su ulogu Melanije Tramp u koordinaciji dogovora o prekidu vatre. Prva dama SAD prethodno je radila na omogućavanju povratka ukrajinske djece koja su tokom rata odvedena u Rusiju.
“Oleški je grad na liniji fronta, na ivici katastrofe”, navela je u saopštenju.
“Preostalo stanovništvo Oleškija uglavnom čine stariji ljudi kojima su hitno potrebni medicinska pomoć, lijekovi, hrana i čista voda.”
O uslovima u gradu tokom prethodne sedmice sa Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao je i papa Lav XIV.
Kakve garancije Zelenski traži za mirovni sporazum?
Najava Zelenskog o novim pregovorima uslijedila je nakon njegovog sastanka sa američkim predsjedničkim izaslanikom Stivom Vitkofom u Norveškoj početkom sedmice, a potom i Vitkofovog sastanka sa Putinom u Sankt Peterburgu.
Zelenski je rekao da je u petak razgovarao sa Vitkofom i američkim izaslanikom Džaredom Kušnerom. Naglasio je da svaki mirovni sporazum mora Ukrajini obezbijediti snažne bezbjednosne garancije i desetogodišnje finansiranje za održavanje njenih oružanih snaga.
“Plan je da se sastanemo u prvoj polovini novembra, i to što ranije, naravno”, rekao je Zelenski obraćajući se putem video-veze Institutu Hadson.
Ocijenio je da će napredak u velikoj mjeri zavisiti od Rusije, podsjećajući da sličan sastanak, koji se očekivao ovog mjeseca, nije održan. Zelenski je pozvao i na uključivanje Evrope u diplomatski proces.
Zašto Starlink i dalje izaziva nesuglasice?
Neslaganja u vezi sa Starlinkom, satelitskim komunikacionim servisom kompanije Spejs eks Ilona Maska, dodatno su pojačala napetosti između Vašingtona i Kijeva. Ukrajina se oslanja na taj sistem za vojnu komunikaciju i odbranu od ruskih napada.
Ukrajinski zvaničnici izjavili su u petak da su ograničenja brzine Starlinka u zemlji i dalje na snazi, uprkos ranijoj Trampovoj izjavi da su usluge potpuno obnovljene.
Tramp je rekao da nije razgovarao sa Maskom o ograničenjima, ali da će intervenisati ako bude potrebno.
“Ako postoji problem, riješiću ga”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Ograničenja su na snazi od 13. oktobra.
Zbog čega Kijev kritikuje dogovor o ruskom dizelu?
Još jedan izvor nesuglasica predstavlja Trampova najava dogovora kojim se Rusiji omogućava da isporučuje dizel američkom i svjetskom tržištu.
Ukrajina je kritikovala taj aranžman, dok ga je Vašington predstavio kao način za obuzdavanje cijena goriva uoči izbora za Kongres SAD na polovini predsjedničkog mandata, navodi IndiaToday.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak izjavio je u petak da su prva tri tankera sa ruskim dizelom krenula prema Sjevernoj Americi.
Koliko je zarobljenika razmijenjeno?
Rusija i Ukrajina su u petak razmijenile po 270 pripadnika oružanih snaga, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Bila je to prva razmjena zarobljenika između dvije strane od avgusta.
Zelenski je razmjenu ocijenio kao “veoma važan rezultat”.
Vršilac dužnosti ukrajinskog tužioca Anton Kovalski naveo je na Telegramu da je od početka sukoba prije više od četiri godine poginulo više od 19.000 ukrajinskih civila, među kojima 762 djece.