Kada bih samo mogla da dobijem neka lična dokumenta radila bih sve, čak i čistila toalete, riječi su ovo Nuhije (54) iz BiH, koja nema državljanstvo, koje je preduslov za ostvarivanje osnovnih prava.
Osim Nuhije, za još 67 osoba u BiH postoji rizik od apatridije, rezultat je do kojeg je došao UNHCR prilikom istraživanja.
“Ovih 68 osoba je u opasnosti da ostanu bez državljanstva jer nisu po rođenju upisani u matičnu knjigu rođenih, pa se vodi postupak njihove identifikacije i upisa u matičnu knjigu rođenih kako bi se spriječilo da dođe do apatridije i da oni ostanu bez državljanstva”, istakli su u UNHCR-u, na skupu koji je održan u Sarajevu u okviru njihove globalne kampanje IBELONG za okončanje apatridije u svijetu, koja je pokrenuta 2014. godine na period do 2024.
Pojasnili su da je apatrid osoba koja nema legalno državljanstvo nijedne zemlje, a nedostatak državljanstva takve osobe čini pravno nevidiljivim.
Prema njihovim podacima, u Evropi danas živi 600.000 ljudi koji su bez državljanstva ili su u riziku od apatridije, uključujući 8.500 ljudi u jugoistočnoj Evropi. Većina ljudi koji su u riziku od apatridije na zapadnom Balkanu pripada nacionalnim manjinama, naročito romskoj populaciji.
Istakli su da UNHCR podržava napore vlasti u regiji da uz pomoć zakonskih i administrativnih mjera privedu apatridiju kraju i pomognu ljudima da nastave život bez okrutnog stanja nevidljivosti.
En Kristin Erikson, regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnica u BiH, kazala je da je ohrabrena značajnim napretkom u rješavanju nehumanog fenomena – apatridije.
Emir Prcanović, izvršni direktor “Vaša prava BiH”, kazao je da se dešava da naši ljudi dobiju djecu u Njemačkoj, pa da se zbog neukosti ne mogu sjetiti gdje je dijete rođeno, a onda oni posreduju kako bi dijete dobilo rodni list.
Predrag Jović, zamjenik ministarke za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazao je da je BiH postigla mnogo u smanjenju broja onih pod rizikom od apatridije.
“Moramo raditi na preostalim slučajevima i uspostaviti održiv sistem kako bi se osigurala registracija rođenja i državljanstva, tako da nijedno dijete rođeno u BiH ne ostane bez dokumenata”, istakao je Jović.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH su naveli da ljudi bez dokumenata ostaju na marginama društva i bez zaštite, a posebno su ugrožena djeca.
BiH je potpisnica dvije ključne međunarodne konvencije o apatridiji te, kako kažu, ovo ministarstvo će kontinuirano pokušavati da se odupre ovoj pojavi. Kako ističu, jedna od mjera je i održivi sistem za rješavanje problema Roma bez dokumenata, a koji, pojašnjavaju, treba da rezultira smanjenjem broja Roma bez dokumenata s aktuelnih tri odsto na pola odsto do 2020. godine.
Miralem Biberović, Rom iz Živinica, koji pomaže nadležnima u vođenju projekta u okviru IBELONG kampanje, kazao je da ljudi u njihovim zajednicama žive na marginama društva.
“Neophodno je da vlast i mi sami postignemo još više kako nijedan Rom ne bi ostao bez rodnog lista ili dokumenata”, kazao je Biberović.
(Nezavisne)