Sljedeće sedmice završava arheološko istraživanje paleolitskog nalazišta Badanj kod Stoca, koje je do sada potvrdilo neke ranije interpretacije, ali i omogućilo donošenje nekih novih zaključaka.
Novo istraživanje, koje se provodi u okviru projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dr. sc. Nikola Vukosavljević) i Sveučilišta u Zaragozi (dr. sc. Aitor Ruiz-Redondo) uz saradnju sa Javnom ustanovom Radimlja, nadovezuje se na istraživanje provedeno 2019. godine.
Tada je utvrđeno da je Badanj bio korišten od paleolitskih ljudi bar 1500 godina ranije od onoga što se dosada mislilo, tako da se najranije prisustvo ljudi u Badnju datira prije oko 18000 godina prije sadašnjosti, iako se ne može isključiti mogućnost otkrivanja još ranijih slojeva, saopšteno je iz Općine Stolac.
Uz uobičajeni repertoar kamenih oruđa i životinjskih kostiju koje predstavljaju ostatke onoga što su jeli badanjski lovci skupljači (najčešći su ostaci jelena i kozoroga), u ovoj istraživačkoj kampanji otkriveno je nekoliko vatrišta.
Uz uobičajeno arheološko dokumentiranje od ove godine primjenjuje se i lidarsko skeniranje slojeva kako bi se dobila što detaljnija slika istražene površine.
Ovogodišnje istraživanje finansirano je sredstvima univerziteta u Southamptonu, Zagrebu i Zaragozi, te uz podršku Općine Stolac.
U buduće analize (koje se već provode) kamenih oruđa, životinjskih ostataka, sedimenata, vatrišta, ličnih ornamenata, koštanih oruđa i druge arheološke građe, uz već spomenute istraživače i institucije, bit će uključeni stručnjaci s još nekoliko renomiranih naučnih institucija, poput Univerziteta u Bordeauxu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, MNHN-Muséum National d’Histoire Naturelle Pariz i Univerziteta u Bournemouthu.
Glavni cilj projekta je da se kroz višegodišnja istraživanja prikupi što više podataka na osnovu kojih će se pokušati donijeti što detaljnija slika o životu kasnogornjopaleolitske zajednice iz Badnja u regionalnom, ali i u širem mediteranskom kontekstu.
(Fena)