Foto: Agencije
Sedmicu nakon što je Donald Tramp (Trump) nazvao špansku vladu nazvao "užasnom" i zaprijetio prekidom trgovinskih veza s Madridom, španski čelnici i dalje su bijesni na njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) jer je šutio u Ovalnom uredu dok je američki predsjednik iznosio svoju tiradu, piše Politico.
U intervjuu za Politico u ponedjeljak, potpredsjednica španske vlade Jolanda Diaz (Yolanda Díaz) izjavila je da je Merc dio sadašnje garniture evropskih čelnika "koji nemaju pojma kako upravljati historijskim trenutkom u kojem živimo".
- Evropi danas treba vodstvo, a ne vazali koji se klanjaju Trampu - rekla je.
Merc je na meti kritika otkad...
Foto: Ras Srbija
Prelaskom jedne od osnivača DEMOS, Spomenke Stevanović, u redove SNSD praktično je završeno „rastakanje“ stranke Nedeljka Čubrilovića.
Prethodnih mjeseci, podsjećamo, brojni funkcioneri DEMOS već su napustili tu stranku i prelazili u neke druge partije vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Potresi koji su doveli u pitanje sam opstanak DEMOS, inače, ranije su zadesili i brojne druge stranke nekadašnje „najdugovječnije koalicije na Balkanu“. Prvi koje je zadesio takav „usud“ bio je DNS, koji se nakon odličnih izbornih rezultata 2018. godine raspao na “sastavne dijelove“, a iz ostataka DNS nastali su DEMOS i NPS Darka Banjca.
Unutrašnjih potresa i podjela nije bila pošteđena...
Foto: Fena
Kako bi sredstva bila dostupna, potrebno je definisati pravni okvir za njihovo korištenje te utvrditi uslove za povlačenje i vraćanje zajmova. Upravo u tom dijelu vlasti se međusobno optužuju za blokade i neefikasnost.
Bosna i Hercegovina i dalje čeka gotovo milijardu eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, dok istovremeno cijene nafte na svjetskim tržištima rastu, a političke tenzije u zemlji usporavaju provođenje ključnih reformi.
Za Bosnu i Hercegovinu predviđeno je ukupno 976,6 miliona eura, ali je korištenje tih sredstava uslovljeno ispunjavanjem reformi koje su domaće vlasti same definisale kao važne za napredak zemlje, javlja BHRT.
Međutim, proces implementacije...
Foto: Pexels
Više od godinu dana traje problem prevoznika iz BiH, bez konkretnih rješenja. Bilo je mnogo obećanja, ali zabrana ulaska, pretresi, vraćanja sa hrvatskih graničnih prelaza i dalje su svakodnevni. Prema informacijama prevoznika, izgleda da su sporni samo bh vozači.
Autorica: Dragica Gajić
Novonastala situacija na graničnim prelazima je neizdrživa, poručuju prevoznici. Kako navode iz Konzorcijuma logistike BiH, hrvatska granična policija na dnevnom nivou vraća od 50 do 100 vozača kamiona. U nedjelju njih 67.
"Oni bukvalno na parkinzima izvuku vozača iz kabine, vode ga u migracione centre, drže ga po 5-6 sati, skidaju ih gole, slikaju sa svih strana, to je...
Foto: Instagram
Dok se poljoprivrednici u Semberiji pripremaju za najskuplju proljetnu sjetvu u istoriji, država nijemo posmatra kako cijene goriva i repromaterijala divljaju iz časa u čas.
Proljetna sjetva u Semberiji ulazi u najtežu sezonu posljednjih decenija. Cijene goriva i repromaterijala, skaču preko noći, pa svaki hektar troši više nego što donosi. Sve ovo vodi u propast kažu proizvođači. Poljoprivrednik iz Crnjelova Stevo Radić ogorčen je situacijom na tržištu nafte.
"Danas se zaratilo u Iranu, oni su u toku dana podigli cijene goriva. Ko je to dozvolio? Otišao sam da naspijem gorivo, podigli su cijenu za sat vremena! Gdje su zalihe i...
Foto: EPA
Napad Donalda Trampa na Iran nanijeće veći udar evropskim i azijskim ekonomijama nego samim Sjedinjenim Američkim Državama, koje će djelimično biti zaštićene od posljedica zahvaljujući velikom domaćem energetskom sektoru, kažu analitičari za Financial Times.
SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. i nafte od 2020. godine, pokazuju zvanični podaci, što znači da njihov vlastiti energetski sektor ima koristi od naglog rasta cijena, iako će prosječno američko domaćinstvo biti snažno pogođeno rastom cijena benzina.
Nasuprot tome, evropske i azijske ekonomije koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s mnogo oštrijim skokom inflacije, djelimično zato što su cijene prirodnog gasa...
Foto: RAS Srbija
Djeca, mladi ljudi, pištaljke, bubnjevi i živopisne poruke, a dan sunčan i vedar, kao stvoren za šetnju. U takvoj je atmosferi juče održan tradicionalni Osmomartovski marš. Ali, nije uvijek bilo tako idilično.
Istina, kao ni ranijih godina, ni juče održani marš nije imao podršku gradske vlasti, čak ni deklarativnu. A trebalo bi. Tema marša ove godine je bilo enormano zagađenje vazduha, a glavna poruka “Ne gušite nam ni prava ni pluća”.
Ali, ta je poruka “mala maca” u odnosu na ono što se događalo ranijih godina.
Prvi Osmomartovski marš je, podsjećamo, održan 2012. godine, kada se okupilo tek dvadesetak Banjalučana....
Foto: Ringier
Elektroprivreda Republike Srpske nastavila je da se zadužuje i u ovoj godini. Prije nekoliko dana donesena je odluka o zaduženju od 50 miliona maraka. Ovo je drugo zaduženje u 2026. godini. Početkom februara, Elektroprivreda entiteta se zadužila za pet miliona KM.
Poslovanje Elektroprivrede Republike Srpske je u slobodnom padu. Umjesto planiranih 40 miliona dobiti prošla godina je završena sa gotovo 30 miliona maraka gubitka.
Elektroprivreda RS 2023.godine ostvarila je najveću neto dobit od svog nastanka. Skoro 145 miliona maraka. Godina 2024. je završena u plusu od svega 3,2 miliona, dok je 2025-a završena u minusu od 27,8 miliona maraka.
Uprkos...
Foto: GS
Stanari Kozarske ulice i brojni sugrađani upozoravaju na ubrzano nestajanje jednog od najstarijih i najprepoznatljivijih drvoreda u gradu.
Piše: Dejan Kondić
Aleja koja je decenijama krasila ovu saobraćajnicu, a mnogima predstavljala simbol urbanog identiteta Banjaluke, danas je svedena na – kako ogorčeno poručuju mještani – „dolinu panjeva“.
Kozarska ulica, zajedno sa ulicama Skendera Kulenovića, Kralja Petra I Karađorđevića i dr Mladena Stojanovića, čini jednu od glavnih saobraćajnih i pješačkih arterija grada. Ovaj pravac ima višestruki istorijski značaj. Još u vrijeme Osmanskog carstva povezivao je Gornji i Donji Šeher, dok je u 19. vijeku predstavljao ulaz u grad i nadovezivao se na...
Pogođena rafinerija u Bahreinu; Foto: Screenshot: X
Ako promet kroz Hormuški moreuz uskoro ne bude ponovno normalno tekao, cijena nafte mogla bi do kraja marta porasti i na 150 dolara po barelu.
Cijena nafte premašila je 100 dolara po barelu, prvi put otkako je Rusija 2022. napala Ukrajinu. Predsjednik SAD-a Donald Trump porast cijena nafte nazvao je “vrlo malom cijenom koju treba platiti”.
Terminski ugovori na naftu i cijene benzina naglo su porasli jer trgovci strahuju da bi rat u Iranu mogao dovesti do dugotrajnog ograničenja protoka nafte u svijetu. Zabrinutost je dodatno porasla nakon što se sukob proširio i na druge...
