Foto: Vijesti.ba
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas bi na sjednici trebalo da razmatra Prijedlog mišljenja na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.
Pred ministrima bi se trebao naći i Prijedlog odluke o dopunama Liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora, kao i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova Komisije za uništavanje opojne droge, psihotropne tvari, biljke iz koje se može dobiti opojna droga i prekursora, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti BiH.
Trebao bi biti razmatran i Nacrt sporazuma o grantu - Krovni višedonatorski...
Foto: Impuls
Ovih dana navršile su se dvije godine otkako su Radovan Višković, tadašnji premijer Republike Srpske, i Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, najavili projekat vrijedan milijarde - izgradnju hidroelektrana na Drini.
Investitori su trebale biti elektroprivrede oba entiteta, uz podjelu vlasništva u kojoj bi 50 odsto pripalo Srbiji, a ostatak ravnomjerno "Elektroprivredi RS" i "Elektroprivredi BiH".
I u Vladi RS tada su potvrdili da je riječ o projektu Srednja Drina, koji obuhvata tri hidroelektrane - Rogačica, Srednje Tegare i Mala Dubravica, ukupne instalisane snage 388 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 1.429 gigavat-sati.
Kao ključni cilj istaknuto je korištenje energetskog potencijala rijeke...
Foto: Facebook
Pobjeda stranke Tisza i Petera Mađara (Magyar) na izborima u Mađarskoj snažno je odjeknula širom Evrope i svijeta, prije svega zato što se stiče utisak da je koncept „neliberalne demokratije“ doživio poraz. Zbog toga među desničarskim političarima u Poljskoj raste zabrinutost zbog mogućeg pada popularnosti.
Karol Navrocki (Nawrocki), kao predsjednik, zajedno s predstavnicima radikalno desne stranke PiS, pružao je podršku Orbanu. Neki od njih su čak i prije izbora išli toliko daleko da su upozoravali na „krah Evrope“ u slučaju njegovog poraza.
Premijer Poljske Donald Tusk, koji predvodi liberalnu vlast bez PiS-a, je u čestitci Mađaru na pobjedi rekao da...
Foto: BN
Krajem februara ove 2026. godine navršile su se tri godine otkako je u Republici Srpskoj stupio na snagu Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu.
Piše: Dr Milan Blagojević
Taj zakon Narodna skupština je donijela 10.2.2022. i objavljen je u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 15 od 23.2.2022. godine, ali je u članu 27. tog zakona propisano da stupa na snagu godinu dana od dana objavljivanja u navedenom službenom glasilu.
Zakonom je propisano da se u Poreskoj upravi Republike Srpske organizuje Sektor za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza, ali nikada do danas javnosti nije predočeno da li...
Foto: FENA
Predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen, koji boravi u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini od 13. do 16. aprila, poručio je nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH kako će Austrija i dalje pružati snažnu podršku našoj zemlji na njenom putu u evropske integracije, naglasivši da će integracija BiH u evropske strukture predstavljati garant stabilnosti i blagostanja.
Van der Bellen je naglasio da su očigledne intenzivne veze između BiH i Austrije.
"Mislim da smo s malo kojom zemljom historijski, kulturno, privredno, ljudski toliko povezani kao sa vašom zemljom. Više od 170.000 ljudi živi u Austriji koji vuku korijene iz BiH....
Foto: Arhiv
Francuska je prodala sve svoje zlatne rezerve u SAD, kupila istu količinu u Evropi i zaradila skoro 13 milijardi eura
Francuska ima 2.437 tona zlatnih rezervi - i po tome je na četvrtom mjestu na svijetu - poslije Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Italije. Do skoro je dio tog zlata bio u Njujorku. Sada je sve francusko zlato u Parizu.
Umjesto skupog, logistički komplikovanog i rizičnog fizičkog transporta preko okeana, Francuzi su primijenili lukavu strategiju - i „usput" zaradili skoro 13 milijardi eura.
Konkretno, u periodu između jula 2025. i januara 2026. godine, Francuska centralna banka je prodala svojih preostalih 129...
Foto: Aarhus centar u BiH
Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network pozvali su Dom naroda Parlamenta Federacije BiH da odbaci izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom, upozoravajući da se radi o štetnom projektu koji se usvaja po hitnom postupku, bez javne rasprave i uz ozbiljne pravne i financijske rizike za BiH.
“Jasno je da se jedna od presudnih odluka o budučnosti energetskog sektora u BiH donosi brzopleto, pod ogromnim političkim pritiskom fosilnog lobija američke administracije, uz potpuno ignoriranje zakona BiH”, kaže Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH.
“Da je Zakon o koncesijama poštovan, ova američka kompanija bez...
Foto: Freepik
Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava zbog čega je TI BiH zajedno sa 27 organizacija civilnog društva uputio inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH.
Gotovo polovina institucija u BiH ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je tek 140 od 394 institucije dostavilo podatke na vrijeme. Istovremeno, postojeći entitetski zakoni ne obavezuju institucije da same objavljuju ključne informacije, niti obezbjeđuju efikasan nadzot i pravnu zaštitu građana, što su značajni nedostaci i zbog čega...
Foto: FENA
Svečana ceremonija dočeka uz vojne počasti za predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena bit će upriličena danas ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon dočeka bit će održan Тêtе-à-têtе susret članova Predsjedništva BiH s austrijskom predsjednikom.
Za danas je najavljen i sastanak zvaničnih delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Austrije, nakon čega će biti odžana i konferencija za novinare.
U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine danas će biti održan i Poslovni forum „Future Economic Prospects: Bosnia and Herzegovina-Republic of Austria“, na kojem će se obratiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i predsjednik Republike Austrije Alexandera Van der Bellena, najavljeno...
Foto: Srna
Poraz Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj otvara niz političkih pitanja i u regionu, a posebno u Republici Srpskoj, gdje je njegova vlada posljednjih godina važila za jednog od ključnih oslonaca aktuelnog rukovodstva u Srpskoj.
Orbanova politika, obilježena otvorenim skepticizmom prema Briselu i zagovaranjem koncepta „suverenizma“, bila je u značajnoj mjeri kompatibilna sa političkim narativom koji dolazi iz Republike Srpske. Upravo zbog toga, promjenu vlasti u Budimpešti mnogi posmatraju kao potencijalnu prekretnicu u dosadašnjim odnosima, ne samo na političkom, već i na ekonomskom planu.
Dok jedni upozoravaju da bi odlazak Orbana mogao značiti slabljenje jednog od rijetkih otvorenih kanala podrške...
