Protekcionizam je ponovo tema dana, s tim što ga sada najvatrenije zastupa novi predsednik SAD, dok njegov komunistički „kolega“ na čelu Kine, brani principe slobodnog tržišta. Mada se čini da je aktuelna prepirka u javnosti između „protekcionista“ i „globalista“ došla do tačke u kojoj će se prelomiti budućnost globalnog tržišta, dugogodišnja praksa pokazuje da su se „sveti principi globalizacije“ praktikovali prema potrebi, mnogo više u tuđem nego u sopstvenom dvorištu. Utoliko je zanimljivija top lista zemalja koje prednjače u sprovođenju protekcionističkih mera: prva je Indija, druga SAD, slede Rusija, Argentina, Brazil i Kina, da bi na desetom mestu bila EU.
A ovdje se nastavlja uzaludna povijest moje klase: rat, Još traje za one koji su u ratu, Drugima preostaje spora vuča tramvaja, Sendvič od nebeske mane i utjeha da ćemo na dugi rok, Svi biti mrtvi.
Zapadnoevropske kompanije, opravdano optužene za prodaju prehrambenih i kozmetičkih proizvoda lošijeg kvaliteta na tržištima post-komunističkih zemalja koje su članice EU, pokušale su da se opravdaju “razlikom u ukusu potrošača na siromašnijim i bogatijim unutrašnjim tržištima Evropske unije”. Time su neuspešno pokušali da celu stvar prikažu kao zadovoljavanje potreba tržišta, a sa ciljem izbegavanja milionskih kazni koje bi bile jednostavno rešenje za prekid ove odavno poznate prakse.
Put svile čuvena je kovanica koja označava mrežu puteva kojom su stoljećima prije Marca Pola i Renesanse evropska i bliskoistočna carstva razmjenjivala trgovačka dobra i tehnološke inovacije sa Kinom.
BERLIN - Udruženje njemačkih dobrotvornih organizacija objavilo je svoj godišji izvještaj o siromaštvu u Njemačkoj. Prema tom izvještaju 16 odsto Nijemaca vodi se kao siromašno. Ali, velike diskusije se vode upravo oko te definicije.
Kineski, indijski, brazilski, angolski investitori krenuli su u veliki šoping, kupujući auto industriju, banke, osiguravajuće kuće, medije, nekretnine, rudnike, poljoprivredno zemljište od Evrope, SAD pa do Australije.Dok je kupovina prirodnih resursa igra na duge staze koja će se gotovo sigurno isplatiti, ulaganje u nekretnine i uslužne djelatnsti je mač sa dvije oštrice. Ko ne vjeruje neka pita Japance.
Trend po kome autsorsing izrazito provlađuje nad domaćim softverom u ukupnom IT izvozu iz Srbije, preti da unazadi njen digitalni razvoj, a novac uložen u obrazovanje stručnjaka pretvori u bespovratni kredit stranim IT kompanijama i tuđim tržištima, upozorava analitičar Milovan Matijević.
