UrbanObserver

Subota, 21 Juna, 2025

Kategorija: Vijesti

Firmama u BiH 64,6 milijardi KM prihoda

Ukupno ostvareni prihodi preduzeća u BiH u prošloj godini dostigli su cifru od 64,6 milijardi KM, što je za 3,13 odsto manje nego u 2015. godini, pokazuje istraživanje koje je sproveo portal Akta.ba, a na osnovu finansijskih pokazatelja dobijenih od strane nadležnih agencija.

Obustavljeno trgovanje dionicama “Agrokorovih” firmi

Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga /HANFA/ danas je privremeno obustavila trgovanje dionicama osam “Agrokorovih” firmi na Zagrebačkoj berzi, pa se do 15. maja neće trgovati dionicama “Leda”, “Belja”, “PIK-a Vinkovci”, “Tiska”, “Vupika”, “Zvijezde”, “Žitnjaka” i “Jamnice”.

Agrokor čeka spora i bolna smrt!

Svaki ekonomist i konzultant sada je otomanski povjerenik za spas Agrokora. Prevladava rasprava o dvije stvari. Prva je “nulta točka” gdje svaki ubaci neki svoj dodatak nepoznatim početnim uvjetima (ne znamo dugove, ne znamo odnose, ne znamo vlasnike, ne znamo implikacije zakona itd.). Druga su preporuke “prvog koraka”, odnosno što treba prvo napraviti (osigurati pune police, pogodovati malima, konsolidirati financije, odgoditi naplate, dogovoriti novi kredit). Recepata foteljskih kibica je na pretek. Tome nemam što dodati jer se time bave kompetentniji i hrabriji od mene.

Brži rast ekonomije na globalnom nivou

Očekuje se da će ekonomija na globalnom nivou blago rasti i to za 3,5 posto godišnje što je više optimistična prognoza u odnosu na kraj prošle godine.

Od 2012. se ne pamti ovakav rast cijena nafte

NJUJORK/LONDON — Cijene nafte su ojačale osmi dan uzastopno na trgovanju u Londonu.

Sve manje novih firmi i radnji

Na području Srpske lani je zabilježen pad broja novootvorenih firmi i preduzetničkih radnji u odnosu na godinu ranije, ali je i u isto vrijeme smanjen i broj odjavljenih poreskih obveznika.

Zašto treba javno govoriti o preduzetničkim greškama: Uspeh sa neuspehom

Skupovi na kojima preduzetnici javno govore o svojim neuspesima i odgovaraju na pitanja drugih privrednika osvojili su poslovni svet širom planete. Razmena takvih iskustava se retko naplaćuje, ali je veoma profitabilna. Reakcije u potpuno različitim kulturama pokazuju da iskrena ljudska emocija, čak i u vremenu kada se čini da je tehologija „pojela ljude“, može da donese više koristi preduzetništvu nego i najgenijalniji algoritam koji juri kroz mrežu.

Ekonomski program Marin le Pen u svađi sa realnošću

“Ono što je veoma upečatljivo za ove predsedničke izbore je da je većina kandidata (posebno Fransoa Fijon (Francois Fillon) i Emanuel Makron (Emmanuel Macron) prilično oprezno predstavila budžetske okvire za narednih pet godina. Sigurno su naučili lekciju nakon što je Fransoa Oland (François Hollande) preterano optimistično predstavio ekonomske prognoze tokom kampanje 2012. koja je pokazala potpuno odsustvo realnosti i imala katastrofalne ekonomske posledice. U svom programu, sadašnji predsednik je očekivao da godišnji rast BDP-a od 2014. dostigne 2%, ali je to rezultiralo dostizanjem tek 0,9% između 2014. i 2016. Kada je reč o javnom deficitu, cilj je bio da se 2017. dostigne 0%, ali bi po zvaničnoj prognozi trebalo da bude oko 2,7%. Kao rezultat lošeg razumevanja ekonomske situacije, Fransoa Oland je počeo da sprovodi neadekvatnu ekonomsku politiku pre nego što je bio primoran na veliko povećanje poreza pod pritiskom Evropske komisije”, piše Kristofer Dembik, direktor makro analize Sakso banke. U nastavku prenosimo njegov integralni tekst.

Ruski bankar: Agrokor lažirao finansijske izvještaje

Kada mi premijer kaže potrudit će se da (zakon) bude ustavan, pa naravno - zar trebamo očekivati da predsjednik Vlade obeća zakon koji je neustavan?"

Sukob protekcionizma i globalizma: Uzvišeni ciljevi i loši ishodi

Protekcionizam je ponovo tema dana, s tim što ga sada najvatrenije zastupa novi predsednik SAD, dok njegov komunistički „kolega“ na čelu Kine, brani principe slobodnog tržišta. Mada se čini da je aktuelna prepirka u javnosti između „protekcionista“ i „globalista“ došla do tačke u kojoj će se prelomiti budućnost globalnog tržišta, dugogodišnja praksa pokazuje da su se „sveti principi globalizacije“ praktikovali prema potrebi, mnogo više u tuđem nego u sopstvenom dvorištu. Utoliko je zanimljivija top lista zemalja koje prednjače u sprovođenju protekcionističkih mera: prva je Indija, druga SAD, slede Rusija, Argentina, Brazil i Kina, da bi na desetom mestu bila EU.