Foto: Ringier
Iako izrečene različitim jezikom i „upakovane“ u različite političke ciljeve, poruke pojedinih političara, poslate u posljednjih nekoliko dana, konvergiraju ka istoj tački – raspakivanju Dejtona. Koliko je to realan, a koliko opasan scenario?
Predsjednik SNSD Milorad Dodik je, nakon posjete Beogradu, poručio da je Dejtonski sporazum „srušen“, navodeći da je o tome informisao i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je „atrofirala“ zbog, kako tvrdi, nespremnosti političkog Sarajeva da poštuje prava Republike Srpske, dok su pravosudne institucije, prema njegovoj ocjeni, pretvorene u instrument političke odmazde. Dodik iz toga izvodi zaključak da Republika Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti sebe i srpski narod.
Gotovo istovremeno, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, poručuje da je „apsolutno vrijeme za preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma“. Najavljuje posjete Briselu i Vašingtonu s ciljem lobiranja za ustavne i izborne promjene, posebno insistirajući na izmjenama Izbornog zakona BiH prema modelu koji zagovara njegova stranka.
Iako se njegova retorika formalno poziva na reforme i koncept „legitimnog predstavljanja“, suštinska poruka ostaje ista: postojeći Dejtonski okvir smatra se neprihvatljivim i nastoji se mijenjati.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, kaže da je to opasna priča za srpski narod u BiH i za samu Republiku Srpsku. Niko, naglašava ona, ne govori šta ako se raspakuje Dejtonski mirovni sporazum.
-Mi definitivno u BiH imamo pitanja koja nisu završena, kao što je pitanje imovine, gdje znamo gdje je naša crvena linija – imovina pripada entitetima, imamo strane sudije u Ustavnom sudu BiH i imamo OHR. Na zatvaranju tih pitanja treba raditi – naglašava Trivićeva.
Ona kaže da Dejtonski sporazum nije idealan, ali da je Srbima i Republici Srpskoj dao okvir u BiH.
– Iako su prenesene određene nadležnosti, a prenosio ih je najviše SNSD, mi dalje u BiH imamo elemente faktičke državnosti. Mislim da je neozbiljno to na taj način plasirati. Dodik radi u koordinaciji sa Čovićem na tom pitanju, a na štetu Republike Srpske – kategorična je Trivićeva.
Pravnik Milko Grmuša kaže da je ova priča, u većoj ili manjoj mjeri, otvorena otkako je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.
-Da je to bilo jednostavno sprovesti, do sada bi se i završilo. U uslovima nesporno globalnih i geopolitičkih poremećaja. Svaka tema je na stolu i ništa nije iznenađujuće, ali to ne garantuje samo po sebi da će do ozbiljnih promjena i doći. Na koncu, sam Dejtonski sporazum su potpisali i ljudi iz BiH. Jeste pod prisilom, jeste pod pritiskom stranaca, prije svega, Amerikanaca, jeste uz jake i štapove i šargarepe, ali ipak jesu – rekao je Grmuša.
– Smatra se da će nam sa strane opet neko nešto donijeti i reći „to je tako“. Ako ne bude saglasnosti političkih predstavnika u BiH i nekog konsenzusa tihih većina u svim narodima, nije realna formalna promjena Ustava BiH. Mislim da se preko 30 godina troši ogromna energija od strane svih političara da se izvrše promjene koje su, ne samo nerealne, nego bilo šta drugo, što svi zagovaraju, može donijeti nove sukobe i nesporazume. Neće Srbi, eventualnom nezavisnošću, čak i da je cijeli svijet prihvati, ispariti sa ovog prostora, a isto važi i za Bošnjake. Ponovo ćemo s njima živjeti, a bolje je živjeti u kakvom-takvom dogovoru, nego u stanju stalnog i latentnog ratnog sukoba – kategoričan je Grmuša.
“Sulude avanture”
Šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, kaže da je demontiranje Dejtona najcrnji scenario i za Srbe i za sve druge narode u BiH i regionu.
-Ovo je poruka koja se mora čuti jasno i glasno, koja mora odzvanjati u glavama svih onih koji na bilo kojem nivou vode i utiču na život našeg naroda sa obe strane Drine. Ideja koju trenutno zastupa SNSD o tome da Dejton treba ugasiti je dramatično opasna, ona direktno ugrožava bezbjednost čitavog regiona i njena realizacija bi vodila u spiralu sukoba i neizvjesnosti – naglasio je on.
Nama trebaju, dodaje on, politike okrenute budućnosti, optimizam, više pravde, više slobode, veće plate i penzije, bolji uslovi za mlade, da nam ljudi prestanu odlaziti odavde, a ne sulude avanture sa ishodom koji ne može biti dobar za nas.
– Kompletan svakodnevni život Republike Srpske je, prema Dejtonskom sporazumu, u rukama naših institucija. Obrazovanje, zdravstvo, policija, penzije, radno pravo, saobraćaj i ostale najvažnije funkcije su u isključivoj nadležnosti entiteta – ističe Crnadak.
U onim oblastima gdje se odlučuje na BiH nivou, kao što su odbrana i spoljni poslovi, tvrdi Crnadak, nijedna odluka se ne može donijeti bez saglasnosti predstavnika Srpske.
– Po istom sporazumu, garantuje nam se, kao narodu, izgradnja specijalnih odnosa Beograd-Banjaluka, koje naš narod i institucije Srbije i Srpske njeguju i razvijaće još više u budućnosti. Prema tome, šta tražimo više? Hljeba preko pogače? Republika Srpska se treba okrenuti jačanju svojih institucija, koje moraju čuvati i davati osjećaj sigurnosti svakom pojedincu, a ne da budu u službi jednog čovjeka i jedne stranke. To je put za našu budućnost, za Republiku Srpsku o kojoj svi sanjamo, u kojoj će se ovaj narod lijepo i zadovoljno osjećati – zaključio je Crnadak.