Obilježena godišnjica zatvaranja logora “Silos”

Foto: BHRT

Danas je obilježena 30. godišnjica zatvaranja logora “Silos” u Tarčinu kod Sarajeva, u kojem je bilo zatočeno oko 500 civila srpske i oko 90 lica hrvatske nacionalnosti.

“Silos”, kojim su upravljali pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, otvoren je 11. maja 1992. godine, a zatvoren je 27. januara 1996. godine. Kako navode udruženja logoraša, dvadeset četiri osobe umrle su od posljedica fizičkog zlostavljanja, prebijanja i torture.

U Silosu su uglavnom bili zatvoreni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mjesta.

Sud Bosne i Hercegovine je u julu 2021. godine donio drugostepenu presudu kojom je šest osoba osuđeno na ukupno 42 godine zatvora za protivzakonito zatvaranje i nečovječno postupanje prema civilima srpske i hrvatske nacionalnosti zatočenim u “Silosu”, kasarni “Krupa” u Zoviku i Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću, kao i za uskraćivanje prava na suđenje i odvođenje civila na prinudne radove.

Bivši komandant Devete brdske brigade Armije RBiH Nezir Kazić osuđen je na 10 godina zatvora, na po osam godina zatvora su osuđeni nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti u Hadžićima Fadil Čović i bivši upravnik logora “Silos” u Tarčinu /do avgusta 1994/ Bećir Hujić, komandir Policijske stanice u Pazariću Mirsad Šabić je osuđen na šest godina, dok su na po pet godina osuđeni nekadašnji upravnik “Silosa” /od avgusta 1994/ Halid Čović i bivši stražar u ovom logoru Nermin Kalember.

Bivši upravnik logora “Krupa” Šerif Mešanović osuđen na šest godina zatvora. Nekadašnji predsjednik Kriznog štaba Općine Hadžići Mustafa Đelilović, osuđen na 10 godina, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog smrti.

BHRT

 

Povezane vijesti

Glorification of criminals: Is a grave necessary to create a cult?

Photo: Pexels Bosnian law does not provide for a special procedure for the burial of persons convicted of genocide, crimes against humanity or war crimes....

Veličanje zločinaca: Je li za stvaranje kulta potreban grob?

Foto: Pexels Bosanskohercegovački zakon ne poznaje posebnu proceduru za ukop osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Posmrtni ostaci predaju se porodici...

Popular Articles