BIHAĆ – Odlaganje i deponovanje smeća jedan je od najvećih komunalnih problema svih osam lokalnih zajednica na području Unsko-sanskog kantona, a u ovoj oblasti još se primjenjuje zastarjela i neadekvatna tehnologija, pišu Nezavisne.
Jedna od takvih deponija je Vlaški do, nadomak Bosanske Krupe, gdje se pored navedene općine odlaže i smeće koje se prikupi na području Bužima i Cazina.
Zbog toga predstavnici ove tri lokalne zajednice razmišljaju o osnivanju jednog zajedničkog preduzeća koje će se baviti prikupljanjem, selektiranjem i odlaganjem otpada, te uređenjem deponije koja je sada u veoma lošem i zapuštenom stanju. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša u Vladi USK Adnan Alagić ističe kako se radi o projektima koji su iznimno skupi.
“Kako bi se saniralo postojeće stanje u ovoj oblasti potrebna su zaista ogromna sredstva. Sve lokalne zajednice nama upućuju zahtjeve za sredstva i programe saniranja postojećih deponija, ali naši resursi su po tom pitanju ograničeni”, istakao je Alagić.
Prema nekim procjenama, ukupna količina otpada koji se na području Unsko-sanskog kantona sakupi na godišnjem nivou iznosi preko 100.000 tona.
U cijelom poslijeratnom periodu lokalne vlasti u ovdašnjim općinama muku muče s održavanjem lokalnih deponija, od kojih neke predstavljaju potencijalne ekološke bombe.
Najkritičnije stanje je s deponijama u Velikoj Kladuši, Ključu i Sanskom Mostu jer su smještene na lokacijama u blizini gradskih naselja, te mogu da utiču na onečišćenje tla, kao i obližnjih izvorišta i vodotokova.
Problem s odlaganjem čvrstog otpada na području USK trebalo je da bude riješen izgradnjom regionalne deponije, ali je ovaj projekat, nakon što se punih deset godina suočavao s nizom problema, konačno ugašen zbog nemogućnosti da se odredi trajna lokacija za njenu izgradnju.
Alagić ističe kako su u uzaludnoj realizaciji ovog projekta potrošena milionska sredstva od kredita Svjetske banke, koja sada vraćaju.
“Bez kamata je to 2,8 miliona maraka, a na godišnjem nivou rata iznosi 200.000 maraka, s tim da nam je preostalo još devet godina da vraćamo kredit”, istakao je Alagić.
Prema njegovim riječima, potrebno je tragati za sistematskim rješenjima kako bi se uredila ova oblast ukoliko Unsko-sanski kanton želi zadržati epitet ekološke sredine.