Foto: BHRT
Porast nasilja nad ženama je činjenica o kojoj gotovo svakodnevno izvještavamo. Nasilje nad ženama s invaliditetom je tri puta veće i predstavlja ozbiljan problem bh društva. Upravo se o ovome govorilo u Tuzli, a ono što je najteže je što se rješenja unutar institucija ne naziru.
Žene s invaliditetom su vrlo često izložene nasilju, najčešće obiteljskom, a da toga nisu ni svjesne. Nisu svjesne jer su ekonomski ovisne o svojim partnerima, a institucije u BiH im čak ne pružaju ni osnovnu zaštitu.
“Jedan od osnovnih problema je što sistem nije pripremljen niti prilagođen za opće prijavljivanje nasilja. Vrlo često nam se u praksi događa da licemjerno motiviramo žene da prijave nasilje. Ne postoje servisi da bi one to mogle uraditi. I onda se događa ono što je često tragična posljedica. Naime, desi se da žena odluči prijaviti nasilje, da napusti porodicu koja nasilje vrši i onda dođe do pojačanog nasilja i esklacije nasilja”, pojašnjava projekt menadžerica u IC Lotos Tuzla Sandra Marković.
Ovdje ne postoje prilagođene ni sigurne kuće za žene s invaliditetom. Ne postoji educirano osoblje u policiji i zdravstvu koje bi ženama s invaliditetom pružilo podršku u ključnim trenucima kada se odluče napustiti nasilnika.
“Kada se govori o nasilju nad ženama s invaliditetom ono ne samo da je manje prepoznato. Ja bih rekla da se to nasilje posmatra kao nešto što je u društvu normalno. Više ne govorimo o prepoznavanju nasilja nad ženama s invaliditetom, nego govorimo o normalizaciji”, kaže aktivistica za prava žena s invaliditetom Zumreta Galijašević Baluković.
A njihova svakodnevica je takva jer nemaju podršku institucija. Nasilje ne prijavljuju iz straha da će ostati same i bez ikakve pomoći.
“Nama se jako malo osoba s invaliditetom javlja za stručnu pomoć i podršku. Iz različitih razloga, iz neznanja, je li to zato što postoji veći strah i zabrinutost šta uraditi ako se prijavi to nasilje. Čini mi se da smo nekako manje senzibilizirani prema žrtvama nasilja, posebno kada imaju neki dodatni problem i ne znamo kako postupati s njima. Zaista je malo prijava”, navodi koordinatorica Sigurne kuće “Vive žene” Tuzla Danijela Huremović.
Nasilje nad ženama s invaliditetom u BiH ponovno potvrđuje slabosti našeg sustava. Ugrožena su im osnovna ljudska prava jer se brojne konvencije i zakoni ne poštuju, a uz to, primorane su i trpjeti fizičke udarce i grube riječi.