Inspektorat Republike Srpske je u 2017. godini imao 27.205 inspekcijskih kontrola, od čega je 5.032 ili 19 odsto vanrednih, koje su izvršene na osnovu prijava upućenih od drugih organa, organizacija, pravnih lica i građana.
Portparol Inspektorata Duška Makivić izjavila je Srni da se u pravilu najveći broj zaprimljenih prijava odnosi na oblasti nadzora inspekcije rada, tržišne i prosvjetne inspekcije.
“Po svakoj konkretnoj prijavi nadležna inspekcija vrši kontrolu ali moramo naglasiti da prijave i pritužbe nisu uvijek opravdane i osnovane. Od ukupnog broja vanrednih kontrola u prošloj godini u oko 37 odsto slučajeva inspektori su utvrdili nepravilnosti, odnosno da je inicijativa za inspekcijsku kontrolu bila opravdana”, navela je Makivićeva.
Ona je rekla da se inspekciji rada radnici obraćaju po raznim osnovama, a najčešće zbog otkaza ugovora o radu, obračuna i isplate plata i naknada plata, prava na godišnji odmor, neprijavljenog rada i ostvarivanja prava po osnovu bolovanja.
Makivićeva je dodala da se prijave koje potrošači upućuju tržišnoj inspekciji odnose na razne vrste kako usluga, tako i proizvoda, a najčešće na neizdavanje računa, neisticanje cijene proizvoda ili usluge, prihvatanje reklamacija i slično.
Prema njenima riječima, najveći broj prijava prosvjetnoj inspekciji odnosio se na sprovođenje procedura raspisivanja konkursa i popune upražnjenih radnih mjesta u vaspitno-obrazovnim ustanovama, proglašenje tehnološkog viška i obezbjeđivanje norme časova.
“Kada je riječ o unutrašnjem nadzoru najveći broj kontrola u praksi se izvrši u oblasti prometa robe i usluga i oblasti radnih odnosa i zaštite na radu. Tržišna inspekcija i inspekcija rada u prosjeku izvrše oko 45 odsto od ukupnog broja kontrola u Inspektoratu, ali moramo uzeti u obzir da su to inspekcije koje imaju najveći broj inspektora”, napomenula je Makivićeva.
Ona je naglasila da je za građane veoma važno da se informišu o rokovima u kojima se mogu obratiti inspekciji, jer je u pojedinim oblastima nadzora zakonom precizno propisano koji su to rokovi.
“Tako je, na primjer, u Zakonu o radu propisano da se radnik može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec dana od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede”, precizirala je Makivićeva.
Ona je dodala da nakon proteka tih rokova, zaštitu svoji prava radnik može tražiti sudskim putem.
Srna