Foto: Impuls
Ekonomista Zoran Pavlović oštro je kritikovao netransparentnost Vlade Republike Srpske u procesu novih zaduženja, ističući da se odluke o milionima maraka donose „ispod žita“, bez obrazloženja u Narodnoj skupštini Republike Srpske i znanja građana.
Pavlović upozorava da ovakva metodologija rada vodi Republiku Srpsku u opasnu zonu nekontrolisanog zaduživanja iz koje će biti teško pronaći izlaz.
Prilikom obilježavanja 100 dana Vlade Republike Srpske premijer Savo Minić je poručio da Republika Srpska nije prezadužena. Nakon toga pojavila se vijest da se Vlada zadužila još 250 miliona evra na Londonskoj berzi, po kamatnoj stopi od 6,375%.
Na pitanje da li je Republika Srpska prezadužena, Pavlović je odgovorio da je na njega teško odgovoriti.
-Ono što je problem ili činjenica, jeste da su i druge zemlje zadužene i značajno više, ali imaju privredu. Republika Srpska je, po meni, zadužena, ne mogu da kažem visoko zadužena, morao bih uzeti parametra neke, ali da je zadužena više nego to treba, to je sigurno, jer nema ulaganja u privredu i jačanje potencijala fiskalnih prihoda po osnovu direktnih i indirektnih poreza –rekao je on.
Istakao je da entitetske vlade žive od indirektnih poreza, odnosno poreza na kupovinu svakog proizvoda od 17% i to je na nivou od skoro 75% od čega 25% je direktni porez a to su poreze na plate, poreze na nekretnine, na dobit korporacija, firmi… a normalni odnos bi bio 50:50.
– Malo ko vodi računa o nekoj dugoročnoj strategiji, da bi okviru te strategije mogao kontrolisati zaduženje i gledati mogućnost razvoja privrede jer ako se ulaže u nešto koje je neproduktivno, navešću primjer, autoput Banjaluka – Prijedor , treba da košta na kraju skoro milijardu, a šta će nam to, ko će to da plati, neće tu biti ni putarina… Trošenje nije pod kontrolom i uglavnom ide ka nekom novom zaduženju ali u stvari kada ga pitate kako ćete vi to vratiti, kažu pa novim zaduženjima – poručio je Pavlović.
Prema njegovim riječima Pavlovića, kod zaduženja ključni problem je u promjeni zakonskih okvira koji su Vladi dali „odriješene ruke“ da zaobilazi Narodnu skupštinu RS.
-Donositi telefonske odluke o tako ozbiljnom zaduživanju i realizovati to praktično bez javnosti i upoznavanja građana, nije metodologija koja je uobičajena u demokratskim društvima. Ranije je postojala obaveza da Vlada za svaki veći iznos zaduženja podnese opravdanje i obrazloženje u parlamentu, gdje bi se o tome glasalo. To je ukinuto izmjenama zakona, čime je eliminisana potreba da predstavnici naroda daju saglasnost. Sada imaju ‘carte blanche’ da rade po dinamici koju sami odrede – naveo je Pavlović.
On podsjeća na nedavne primjere zaduženja o kojima javnost nije znala ništa dok nisu bila gotova stvar.
-Imamo zaduženje od 250 miliona evra koje smo dobili kao kredit od nepoznatog kreditora. Ta tehnologija zaduživanja bez javnosti i obrazloženja je nešto što može da se radi u feudalnim sistemima, ali ne i u demokratskim. Postupak se mora obnarodovati – javno reći o čemu se radi, zašto se zadužujemo i šta se time rješava. Ovako ulazimo u zonu nekontrolisanog zaduživanja -upozorava on.
Pavlović objašnjava da u ekonomiji zaduživanje samo po sebi nije problem ako taj novac donosi dobit, ali da je u Srpskoj situacija obrnuta.
– Ako novac nije investiran u nešto što će dati prinos i novu vrijednost veću od kamate koju plaćamo, to se u ekonomiji zove ulazak u dužničku krizu. Vlada se nedavno zadužila u Alco banci u Srbiji za 22 miliona evra samo da bi vratila novac za zemljište koje nije smjela prodati. To su aktivnosti potpuno nepoznate ljudima u skupštini. Zaduživati se tako uslovno rečeno, ‘ispod žita’, vodi nas u situaciju da ne znamo kako ćemo te novce vratiti“, kaže Pavlović.
Upoređujući situaciju sa Federacijom BiH, Pavlović ističe suštinsku razliku u namjeni sredstava.
– Federacija se krajem prošle godine zadužila po kamati od 5,5 odsto, dok je kod nas ta stopa znatno viša. Razlika je u tome što su oni, prema mojim informacijama, taj novac dali kantonima za investicione projekte, poput nove fabrike eksploziva i municije. To je investiranje, a ne potrošnja. Kod nas se, s druge strane, zadužuje da bi se isplatile penzije i socijalna davanja, što je put koji nije dobar – kategoričan je Pavlović.
Komentarišući najnovije zaduženje na Londonskoj berzi, Pavlović naglašava da finansijski svijet sve prati i da visoka kamata nije slučajnost.
-U finansijskom svijetu se sve zna – i da imamo teškoće sa vraćanjem mjenica i kakav nam je rejting. Kamata raste sa rizikom. Kada uzimate novi kredit da biste vratili stari, investitorima je jasno da niste u dobroj poziciji i tada traže veću kamatu. Ako ste rizični, obećate više da biste privukli sredstva i obavili posao, ali cijena je ogromna – objasnio je on.