Foto: Printscreen
Bosni i Hercegovini prijeti aktivacija investicijske arbitraže u Vašingtonu vrijedne 695 miliona eura, jer Vlada Republike Srpske još nije postigla dogovor sa Elektrogospodarstvom Slovenije o izmirenju duga.
Rok za postizanje sporazuma ističe 6. februara, a obje strane potvrdile su da konačan dogovor zasad nije postignut, iako se pregovori nastavljaju.
Trenutno se pregovara o isplati 67 miliona eura uz pripadajuće kamate, u skladu sa ranijom komercijalnom arbitražnom odlukom donesenom u Beogradu. Ministar rudarstva i energetike Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da očekuje razumijevanje slovenačke strane za finansijske poteškoće s kojima se suočava Republika Srpska, naglašavajući da Slovenci nastoje zaštititi svoja prava, ali da ispunjenje finansijskih obaveza neće biti jednostavno.
Iz holdinga Slovenske elektrane, u čijem sastavu posluje Elektrogospodarstvo Slovenije, odbili su javno komentirati tok i dinamiku pregovora, poručivši da ne žele iznositi detalje o tekućim razgovorima.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine ranije je saopćilo da prati pregovore između Elektrogospodarstva Slovenije i Rudnika i termoelektrane Ugljevik, te da će prema potrebi poduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi investicijska arbitraža bila okončana u interesu države. U slučaju ispunjenja obaveza iz komercijalne arbitraže, spor u Vašingtonu mogao bi postati bespredmetan.
Stručnjaci upozoravaju da su u ovakvim sporovima mogući različiti scenariji, uključujući i eventualno produženje roka za postizanje dogovora. Međutim, ukoliko jedna strana procijeni da nema interes za produženje, rok od 6. februara mogao bi ostati konačan, što bi moglo dovesti do nastavka postupka i potencijalnog finansijskog opterećenja javnih budžeta, prije svega budžeta Republike Srpske.
Podsjeća se da spor između slovenačke državne kompanije i energetskog sektora u Bosni i Hercegovini traje još od 2011. godine. Slovenačka strana polaže pravo na dio proizvedene električne energije, pozivajući se na ulaganja u izgradnju rudnika i termoelektrane Ugljevik još u vrijeme bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, što je i temelj višegodišnjeg spora između dvije strane.