Značajan broj mladih napustio je BiH zbog siromaštva, nezaposlenosti, ekonomske krize, političke nestabilnosti u zemlji i lične nesigurnosti, te nemogućnosti da priušte odgovarajuće stambene uslove.
Dugoročno najteži problem s kojim se suočava BiH je odlazak mladih i obrazovanih u inostranstvo. Uprkos ovom alarmantnom stanju, nijedna vlada u BiH još nije usvojila, pa čak ni pripremila nikakvu strategiju za sprečavanje „odliva mozgova“ i zadržavanje ovog najznačajnijeg resursa svake zemlje.
Ovo je ocjena Direkcije za ekonomsko planiranje u izvještaju o socijalnoj uključenosti, dakle tijela koje je osnovao Savjet ministara BiH. Međutim, niko nema podatke koliko je mladih i obrazovanih napustilo zemlju u posljednje vrijeme. Po podacima UNDP u BiH, najviše mladih ljudi napustilo je BiH u periodu od 2010. godine i to mahom u zemlje Evropske unije, a čak dvije trećine mladih je otišlo zbog zaposlenja.
Kada se u obzir uzme podatak da, prema popisu iz 2013. godine, mladi starosti od 15-24 godine čine 13,3 odsto populacije BiH i da je stopa nezaposlenosti među njima čak oko 46 odsto, onda je pitanje mladih u BiH trebalo početi rješavati još „juče“. Dakle, nacija stari, a i ono mladih što ima – odlazi. Logično pitanje je hoćemo li uopšte za deceniju-dvije imati radnu snagu i iz kojih fondova će se finansirati penzioneri. Zapravo, na čemu ćemo graditi ekonomiju ako ne možemo zaustaviti odlazak?
– Mladi u BiH se suočavaju s nizom problema ekonomske, socijalne i institucionalne prirode. Svaka četvrta mlada osoba radi na poslovima koji su različiti od njihovog usmjerenja ili formalnog obrazovanja, što uzrokuje značajne nedostatke znanja i vještina potrebnih za obavljanje posla. Velike šanse za zapošljavanje mladih su na neformalnom tržištu rada sa slabim uslovima za rad, nekvalitetnim poslovima i bez ikakve sigurnosti – konstatuju u DEP-u.
Oni nadalje upozoravaju da mladi ljudi zbog svega toga zapadaju u stanje očaja i beznađa, pa planiraju iseljavanje kao jedinu mogućnost da sebi osiguraju dostojniju budućnost.
– Velik broj mladih ljudi je napustio BiH i taj trend se nastavlja, što je pogubno za dugoročnu mogućnost pokretanja i održavanje ekonomskog razvoja – upozorava Direkcija za ekonomsko planiranje za hitne aktivnosti.
Istovremeno, mladi poručuju da odlaze, prije svega, zbog ukupnog ambijenta u kojem ne vide vlastitu perspektivu.
– Odlaze jer ne vide da će im ovdje uskoro biti bolje. Jednostavno, nemaju mogućnost da napreduju – kaže Amela Sačić, portparol Instituta za razvoj mladih KULT.
Po istraživanju KULT-a, mladi kao razloge odlaska navode neadekvatan obrazovni i zdravstvenim sistem, prisustvo korupcije i nepotizma. Nezaposlenost se nalazi na šestoj poziciji.
– Na pitanje zbog čega misle da će im i inostranstvu biti bolje, odgovori su bili “zbog sigurnosti i uređenog sistema”. Vjeruju da će tamo uspjeti iskoristi svoje potencijale – navodi Sačićeva.
Kaže da mladi najčešće ne mogu da nađu ovdje posao po završetku školovanja, i to zbog neusklađenosti obrazovnog sistema s tržištem rada. I kada nađu zaposlenje, obično to bude u strukama za koje se nisu školovali ili je nedovoljno plaćeno. Upozorava da dodatno zabrinjava podatak da mladi koji odlaze uglavnom ne namjeravaju da se vrate.
– Mora se odmah reagovati, i to sistemski, a ne sa instant rješenjima koja se nude – poručuje ona.
Posljedice
Biljana Matijević iz Omladinsko-komunikativnog centra Banjaluka kaže da je odlazak mladih alarmantna pojava.
– Mladi su nosioci ekonomije, novih ideja, pomaka i razvoja. Naše društvo gubi obrazovane mlade ljude i radnu snagu svakodnevno, To su ljudi koji treba da stvaraju i zarađuju novac i nove vrijednosti, a oni odlaze. Posljedice osjećaju obrazovni sistem, zdravstvo, ekonomija, sport, kultura, a sve više će se odražavati na životni standard svih nas – ističe ona.
Kaže da postoje brojne mjere i primjeri dobrih praksi kako su pojedine države zadržale mlade ljude u slobodnim ekonomijama.
(Srpskainfo)