Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Visoke cijene goriva teško pogađaju poljoprivredu u Bosni i Hercegovini

Porast cijena naftnih derivata te sveopća inflacija teško padaju i inače krhkoj poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini. Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH i Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a saglasni su u tome da su na ivici opstanka.

Među najveće probleme sa kojima se susreću poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini ističu da trenutno ne postoje olakšica u vidu “plavog dizela” kojeg bi iskoristili za poljoprivredne mašine koje koriste u pripremu sijena za prehranu životinja.

Također, naglašavaju i nisku cijenu otkupa mlijeka koja uz trenutne cijene goriva i hrane za životinje prisiljava poljoprivrednike da posluju u minusu kako bi sačuvali proizvodnju čija je uspostava trajala od kraja rata.

“Trenutno se obavljaju radovi koševine i prikupljanja travne silaže ili suhog sijena i za to nemamo nikakvu potporu po pitanju olakšica za cijene goriva. Ako uporedite samo cijenu iz prošle godine i sada vidite da radimo sa duplo skupljim ulaznim cijenama, a otkup je rastao minimalno, u slučaju mljekarstva svega par feninga, a u proizvodnji mesa od 20-30 feninga. Poljoprivreda je trenutno ugrožena sa svih strana”, kaže Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.

Ističe kako cijena dizela posebno pogađa jer svaka farma koristi veće količine kako na dnevnom opsluživanju farmi tako i u proizvodnji hrane. Zahtjevaju da se na državnom ili entiteskom nivou zakonski reguliše cijena plavog dizela koja bi poljoprivrednicima ponudila sigurnost u proizvodnji.

“Proizvodnja mlijeka je najviše pogođena u posljednjih godinu dana. Doživjeli smo rast cijena mineralnih goriva, cijenu rasta kabaste hrane, poskupljenje dizela i svih ostalih dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju. Cijena mlijeka je u zadnjih godinu dana i otkupu porasla nekih 7 feninga i mi se tu ne možemo uklopiti. Cijena proizvodnje mlijeka na farmi trenutno je manje od cijene u prodaji i svi poslujemo u minusu kako bi očuvali proizvodnju,” upozorava Kahriman na teško stanje u proizvodnji mlijeka.

Kaže kako redovni poticaji koji su definisani zakonom dolaze ali da ako se u obzir uzme cjelokupna situacija na tržištu to nije dovoljno da bi poljoprivrednici opstali. Ipak ističe da se ne može ni sve tražiti od države iako su poticaji u principu nedovoljni.

“Jedini spas za očuvanje poljoprivredne proizvodnje je povećanje otkupne cijene naših proizvoda. Od toga otkupljivači bježe iako su svjesni da to moraju oni to prolongiraju, a mi se gušimo”, pojasnio je Kahriman.

Ipak, Kahriman naglašava da se radi o povećanju koje bi za krajnjeg korisnika iznosilo možda nekih 10 feninga po litru mlijeka ali da bi na taj način bila spašena proizvodnja mlijeka i farme koje su se razvijale više od 20 godina.

Veliki problem za poljoprivrednike je i porast cijene koncentrata, čija je cijena sa 50 feninga porasla na preko jedne marke. Poljoprivrednici sumnjaju u opravdanost ovakvih poskupljenja jer se u proizvodnji koncentrata koriste žitarice iz prošlogodišnje proizvodnje, te se pitaju kakve će cijene biti kada se budu koristile žitarice iz 2022. godine.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske kaže kako su identitčni problemi poljoprivrednih proizvođača u oba entiteta, te da nedostaje strategija za podršku poljoprivredi.

“Kompletna proizvodnja u poljoprivredi je u minusu. Đubrivo je plaćano po 1.90 KM ili 2 KM, a sada za pšenicu nude po 50 feningi. Imali smo skupu sjetvu, jeftinu žetvu i na godinu neće niko sijati,” upozorava Usorac na teško stanje u poljoprivredi.

Kaže kako pet godina traže plavi dizel od političara, a da nemaju nikakvu pozitivnu reakciju. Sa ovom cijenom nafte od 3.50 KM i žetvom pšenice sa cijenom od 50 feningi potrebno je 7 kilograma pšenice za litar nafte.

“Pustili su nas niz vodu, entitetska ministarstva ponešto daju ali to sve nije rješenje. Nema sistematskog rješenja u poljoprivredi, a u poljoprivredi mora doći do njega”, stav je Usorca.

Usorac kaže kako postoji problem i sa količinom dostupne trave te da je morao pokositi raž i pšenicu kako bi osigurao dovoljne količine za zimski period.

“Trava je bila lijepa ali niska, rijetka i nije bilo dovoljno prinosa. Na 300 dunuma trave sam morao pokositi još 10 dunuma raži i pšenice. Pitanje je i šta će biti sa kukuruzom, suša je velika i najgore će biti ako ga budemo u julu žeti”, žali se Usorac.

Izvor: Klix

Povezane vijesti

Populizam nije vječan

Foto: Max Pixel Populizam će uvijek biti privremeni fenomen jer njegovi recepti ekonomske politike ne funkcionišu. Stranke koje žele da uspiju na dugi rok moraju...

Evropski put BiH na klimavim nogama

EU Uspjeh od marta do marta. Tako bi se mogao opisati evropski put Bosne i Hercegovine. U martu ove godine dobili smo status pregovarača, a...

Popular Articles