Poljoprivreda u BiH je posao koji sve više ljudi napušta. Za desetak godina zatvoreno je na stotine farmi i plantaža. Ove godine u najlošijem položaju su mljekari i proizvođači mesa, zbog visokih cijena stočne hrane, a niskih otkupnih mesa i mlijeka.
Šta je isplativo proizvoditi i koliko se može zaraditi od bavljenja poljoprivredom?
Porodica Obradović iz Konjević Polja već nekoliko godina bavi se poljoprivredom i isključivo od toga žive. Na desetak dunuma uzgajaju nekoliko poljoprivrednih kultura. Primat ima malina, od koje se najviše zaradi ali koja je i najkompleksnija za uzgoj i berbu.
Cijena maline ove godine kreće se od 8 do 11 KM, što je za Obradoviće ekonomski isplativo. Siguran otkup još je jedan plus u samoj proizvodnji.
“Otkup maline i kupine imamo zagarantovan preko “Hladnjače”. Ova godina je dobra, cijena je dobra, ne treba se uopšte žaliti. U odnosu na prethodne godine, tek sada se može od maline može izvući dobra zarada. Iako su cijene svega skočile ne treba se žaliti, čovjek može reći da je dobro”, kaže za O Kanal Suada Obradović, poljoprivrednica iz Konjević Polja.
Osim maline i kupine, Suada se bavi uzgojem povrća u plastenicima. Paprika, paradajz, krastavac iz njene bašte kupce dovodi na kućni prag.
Za razliku od proizvođača povrća i voća mnogo više problema imalju mljekari. Cijena koncentrata trenutno je 1,15 KM a cijena litra mlijeka ne prelazi 70 feninga.
“Moja dnevna proizvodnja sa muznim grlima je iako imam nekoliko krava koje su pred oteljaj imam 180 litara dnevno. Cijene su otišle i do 300 %, mnogi neće to ni koristiti, izbjegavali su proizvođači stajnjak đubrivo za zemljište jer daje najlošije rezultate”, ističe proizvođač mlijeka iz Živinica Muhamed Halilović.
Da je situacija u proizvodnji mlijeka najteža, slažu se u Privrednoj komori TK. Bez povećanja otkupne cijene mlijeka, mljekari nemaju svijetlu budućnost.
“Kada govorimo o proizvodnji mlijeka i mesa, tu još ne znamo koliko će ova proizvodnja biti profitabilna jer kad uzmemo troškove proizvodnje proljetne sjetve i sadašnje cijene otkupa mlijeka, već imamo veliki disbalans gdje sigurno prihodi ne pokrivaju troškove”, ističe Suad Selimović iz Privredne komore TK.
Najneizvjesnija poljoprivredna proizvodnja svakako je medarstvo. Osim vremenskih uslova koji utiču na proizvodnju, pčelari ovise i o rodnoj godini medonosnog bilja.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, podržalo je poljoprivrednike u TK sa više od 13 miliona maraka, a sve kako bi se povećala proizvodnja hrane.
Ove godine najbolju zaradu, kažu iz Privredne komore, mogu očekivati proizvođači krastavca kornišona i maline. Kako zbog dobre cijene, tako i zbog sigurnog plasmana.
Priču o isplativosti bavljenja poljoprivredom bilo bi šteta ne završiti porukom poljoprivrednika Radeta Obradovića iz Konjević Polja:
“Ako ćeš da kukaš, onda zatvoriš ovo, pokosiš i ideš u firmu radiš za 500-600 maraka. Onda za godinu zaradiš 7-8 hiljada, ne može ti ni toliko ostati a ideš svako jutro na posao, po kiši, po snijegu da radiš. I opet taj radnik nije zadovoljan, a ja ovdje jesam, ako u firmi zaradim 6-7 hiljada na godinu, ovdje zaradim 30-40 hiljada, znači da ne bi trebao biti problem”.