.){kind=link}
Još jedna posljedica blokade rada institucija Bosne i Hercegovine je i činjenica da naša zemlja ni nakon 12 godina pregovora, krajem novembra neće postati punopravni član Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Razlog je što Savjet ministara BiH nije do kraja avgusta usvojio odluku o kvalitetu naftnih tečnih goriva. To je bila i posljednja prepreka da na Generalnoj skupštini Svjetske trgovinske organizacije 30. novembra u Ženevi pristupimo ovoj međunarodnoj asocijaciji koja okuplja 161 državu.
Nakon što su entitetske vlade usvojile usaglašenu Odluku o kvaliteti naftnih tečnih goriva istu je trebalo da usvoji i Savjet ministara i uputi je u parlamentarnu proceduru. Rok za to bio je kraj avgusta kako bi se do konca desetog mjeseca okončali bilateralni pregovori sa Ruskom Federacijom što je bila zadnja prepreka ka članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac gostujući u emisiji BHT-a „Intervju jedan“ kazao je da je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji apsolutni prioritet Ministarstva u aktuelnom mandatu, jer to znači brojne benefite za domaću privredu.
“Vjerujem da ćemo u tom kontekstu pa čak i do avgusta mjeseca biti u mogućnosti da tu odluku predložimo Savjetu ministara na usvajanje. Ako ne odmah po završetku godišnjih odmora cijeneći da tako da ispoštujemo taj tempo, jer će krajem godine biti održana generalna skupština gdje želim da konačno se pojavimo kao kandidat”, kazao je ranije Košarac.
Kada je izgledalo da je sve gotovo desili su se Incko i odluka predstavnika RS da do daljeg ne učestvuju u radu institucija BiH, zbog čega nema Odluke čije je usvajanje trebalo biti formalnost. Ministar Košarac nije odgovarao na naše pozive, pa nema ni njegovog odgovora na pitanje kada se može prevazići novonastala situacija. Bivši ministar Mirko Šarović kaže da se usvajanje Odluke o kvaliteti tečnih goriva opstruiše od 2017.godine i to u prvom redu od naftnih lobija iza kojih stoji aktuelna državna vlast. Trenutno je njena budućnost krajnje neizvjesna.
“Ta odluka nije usvojena upravo radi ovih koji je danas guraju da se ona donese. Ne znam šta će biti sa tom odlukom. Pretpostavljam da će oni koji imaju odgovornost u tom smislu da postupe upravo u skladu sa tom svojom odgovornošću vezano i za zaključke NSRS”, izjavio je Mirko Šarović, član Komisije za vanjsku trgovinu i carine PD PSBiH.
Prema mišljenju ekonomista, krivci zašto još uvijek nismo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji su isključivo političari koje problemi građana i privrede očito ne zanimaju.
“Svjetska trgovinska organizacija iako će mnogi osporavati njen koncept i koji je uopšte značaj, ali bar ste u u društvu boljih od sebe pa to nešto znači. Imate priliku s nekim da kontaktirate. Pa moram reći i izlobirate i vidite šta ćete. Ovako ste po strani pa niti vas ko za šta pita nego kako ko dođe, tako neki recept propisuje i kaže da je to najbolje. A mi kakvu vlast imamo, znate ona nikada neće sama zasukati rukave”, ističe ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
A prednosti članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji su brojne, i za proizvođače, jer bi imali lakši pristup tržištu, i za obične građane koji bi dobili pristup kvalitetnijim i raznovrsnijim proizvodima po nižim cijenama. Svim novim članicama ove organizacije izvoz je rastao.
“Svi ti benefiti kada se nađete pod jednim velikim kišobranom, pod jednom zaštitom WTO kod usklađivanja i harmoniziranja svih propisa su zapravo vaš najveći benefit i, ponavljam, ukidanje svih tih necarinskih barijera koje su nama danas jedna velika kočnica kada je u pitanju izvoz naših roba”, rekao je potpredsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković.
Svjetska trgovinska organizacija ima 161 državu članicu i predstavlja tržište od sedam milijardi ljudi, što čini 98 odsto svjetske trgovine. Članstvo u ovoj asocijaciji jedan je i od preduslova za članstvo u Evropskoj Uniji tako da odnos domaćih političara prema njoj možda najbolje govori o našim ambicijama i iskrenim namjerama da postanemo dio evropske porodice.
Izvor: BHRT