Srijeda, 1 Aprila, 2026

„Dolina panjeva“: Nestaje jedan od najstarijih drvoreda u Banjaluci

Foto: GS

Stanari Kozarske ulice i brojni sugrađani upozoravaju na ubrzano nestajanje jednog od najstarijih i najprepoznatljivijih drvoreda u gradu.

Piše: Dejan Kondić 

Aleja koja je decenijama krasila ovu saobraćajnicu, a mnogima predstavljala simbol urbanog identiteta Banjaluke, danas je svedena na – kako ogorčeno poručuju mještani – „dolinu panjeva“.

Kozarska ulica, zajedno sa ulicama Skendera Kulenovića, Kralja Petra I Karađorđevića i dr Mladena Stojanovića, čini jednu od glavnih saobraćajnih i pješačkih arterija grada. Ovaj pravac ima višestruki istorijski značaj. Još u vrijeme Osmanskog carstva povezivao je Gornji i Donji Šeher, dok je u 19. vijeku predstavljao ulaz u grad i nadovezivao se na tadašnji „Carski drum“.

Formiranjem nekadašnjeg Poljokanovog parka, gradske vlasti su uredile i aleju koja je vodila do ovog poznatog banjalučkog izletišta. Nakon Drugog svjetskog rata, ulica dobija obostrane trotoare i guste drvorede, jer je služila kao glavni put ka parku za rekreaciju, ali i kao pristupni pravac kampu za omladince iz cijele bivše Jugoslavije koji su učestvovali u radnim akcijama.

Izgradnjom novog šetališta uz rijeku Vrbas, Kozarska ulica dobija dodatnu rekreativnu dimenziju. Brojni građani nakon šetnje uz obalu prelaze preko jednog od mostova, prave krug i vraćaju se prema centru grada upravo ovom ulicom. Zeleni pojas koji je prati godinama je pružao hlad, prijatan ambijent i osjećaj prirodne oaze u urbanom jezgru.

Međutim, posljednjih godina svjedoci smo intenzivne sječe stabala i betoniranja zelenih površina. Prema riječima stanara, pod izgovorom „urbanizacije“ i stvaranja dodatnih parking mjesta, aleja se sistematski uništava. Umjesto gustog drvoreda, ostaju panjevi i betonirane površine.

Građani podsjećaju da zelenilo nije samo estetski ukras, već ključni faktor kvaliteta vazduha, zaštite od ljetnih vrućina i očuvanja urbanog identiteta. Pozivaju nadležne institucije da hitno reaguju, preispitaju planove gradnje i pronađu rješenja koja neće podrazumijevati dalje uništavanje zelenih površina.

Kozarska ulica je, poručuju, mnogo više od obične saobraćajnice – ona je dio istorije i identiteta Banjaluke. Hoće li ostati zelena aleja ili postati još jedna betonirana gradska zona, zavisi od odluka koje se donose danas.

Glas Srpske

Povezane vijesti

Nova platforma „Građanska forenzika“: Kako uz pomoć vještačke inteligencije analizirati regulacione planove i otkriti nepravilnosti

  Savremena administracija proizvodi ogromne količine dokumenata koji su formalno javni, ali suštinski nerazumljivi većini građana. Upravo na tom raskoraku nastaje prostor za greške, zloupotrebe...

Banjaluka između razvoja i rizika – Zgrade su preblizu, ako udari jači potres, evakuacija će biti nemoguća

  Nakon maratonske sjednice Skupštine grada Banjaluka, na kojoj je usvojeno 22 regulaciona plana – uključujući „Paskolinu ciglanu“, „Jug 3“ na Starčevici i prostor ušća...

Popular Articles