Diskriminacija : Neujednačene porodiljske naknade u različitim dijelovima BiH
Foto: Miomir Jakovljević/RINGIER
Iako se Bosna i Hercegovina mnogim međunarodnim konvencijama obavezala da će štiti sva ljudska prava i da neće dozvoliti diskriminaciju, praksa je mnogo drugačija.
Piše: Milkica Milojević
Jedan od primjera za to su neujednačena prava radnica tokom porodiljskog odsustva.
Tako u Republici Srpskoj, nakon rođenja blizanaca, trećeg ili svakog sljedećeg djeteta, majka ima pravo na 18 mjeseci porodiljskog odsustva, dok prema Zakonu o radu Federacije BiH porodiljsko traje 12 mjeseci, bez obzira na to da li su rođeni blizanci ili je porodilja majka sa troje ili više djece.
Takođe, u Republici Srpskoj majka tokom porodiljskog ima pravo na punu platu, do se u Federaciji BiH porodiljske naknade, ili kako ih zakonodavac zove “naknade umjesto plate”, drastično razlikuje od kantona do kantona.
Prije nekoliko mjeseci političarke iz Federaciji BiH su upozorile da porodiljske naknade u Kantonu Sarajevo iznose 1.200 KM, a u Kantonu 10, čije je sjedište u Livnu, svega 100 KM.
Mersiha Ferhatović – Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH, kaže da se radi na ujednačavanju porodiljskih naknada na nivou cijele Federacije BiH, ali da je veliko pitanje koliko će se to primjenjivati u praksi.
Foto: STBIH
– Za sada su zaposlene porodilje u Kantonu Sarajevo u povlaštenom položaju u odnosu na druge radnice u FBiH, ali i to je relativna stvar, jer žene sa visokim obrazovanjem imaju znatno veće plate nego što iznosi naknada u ovom kantonu – kaže ona.
“Šta bi bilo da radim kod privatnika”
Da nisu baš svi povlašteni ni u Kantonu Sarajevo, pokazuje i slučaj visokoobrazovane mlade majke koja se obratila novinarima Srpskainfo.
– Nedavno sam rodila blizance i imam pravo na porodiljsko odsustvo od 12 mjeseci. Da živim u Republici Srpskoj imala bih 18 mjeseci porodiljskog. Posebna priča je visina naknade umjesto plate, u iznosu od 619 KM, koliko mi je dodijeljeno iz budžeta – kaže naša sagovornica
Ona navodi da je zaposlena u javnom sektoru i da će joj poslodavac isplaćivati punu platu, naravno bez naknade za prevoz i topli obrok.
– Pitam se šta bi bilo da radim kod privatnika i koji bi od njih iz svog džepa isplatio porodilji razliku – kaže ova Sarajka.
Mersiha Ferhatović – Beširović tvrdi da rješenje koje je dobila ova porodilja nije zasnovano na zakonu i da bi ona trebalo da angažuje advokata ili da se obrati svom sindikatu.
Priznaje, međutim, da su širom Federacije BiH radnice u nezavidnom položaju, ne samo kad su u pitanju prava u vezi s porodiljskim odsustvom.
– Sistem je konfuzan, teško se u tome snalaze čak i dobri poznavaoci propisa, pa radnice nerijetko traže da poslodavci zaštite njihova prava, što mnogi poslodavci koriste za svoje interese – kaže naša sagovornica i dodaje da su u naročito lošem položaju radnice u preduzećima u kojima nema sindikata.
Topli obrok i strah od otkaza
Čak i kada nisu pod direktnim pritiskom poslodavca, mnoge majke radnice odlučuju da se ranije vrate sa porodiljskog, jer se plaše da bi mogle biti zamijenjene i da će ostati bez posla.
Neke radnice se odriču dijela porodiljskog, jer za to vrijeme ne primaju naknadu za topli obrok, a to je za one sa najnižim platama značajan dio mjesečnih prihoda.
– Uz to, primijećeno je da neke kompanije forsiraju mušku radnu snagu i izbjegavaju zapošljavanje mladih žena, upravo zato što ne žele radnika, odnosno radnicu na porodiljskom – kaže Mersiha Ferhatović – Beširović.
Još jedan vid kršenja prava radnica porodilja je prisutan i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, a to je “običaj” da se mlade žene zapošljavaju na određeno, pa im se u slučaju trudnoće, jednostavno, ne produži ugovor.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, kaže da ta praksa još postoji, ali da je mnogo rijeđa nego ranijih godina, jer zbog manjka radne snage mlade radnice mogu da biraju, pa ne pristaju na ovakav aranžman.
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
– Što se tiče prava u toku trajanja porodiljskog odsustva, u Republici Srpskoj je situacija prilično dobra. Porodiljsko traje 12 mjeseci, odnosno 18 mjeseci za blizance, te treće ili svako naredno dijete – podsjeća Stanković.
Javni fond dječje zaštite RS nadoknađuje poslodavcima puni iznos bruto plate tokom porodiljskog, što znači da su iz tog izvora plaćeni i doprinosi.
– Zbog takve prakse nema pritiska na radnice da prije vremena prekinu porodiljsko, kao što se dešavalo ranijih godina, kad je Fond nadoknađivao samo neto platu. Bilo je, međutim, drugih zloupotreba, zbog kojih su promijenjeni neki propisi – kaže Stanković.
Lažno zapošljavanje i napucane plate
Dok su na snazi bili propisi po kojima Javni fond dječje zaštite RS kao osnovicu za određivanje naknade tokom porodiljskog uzimao posljednje 3 plate radnice, bilo je svega – i “napucavanja” plata i fiktivnih zapošljavanja.
– Dešavalo se da poslodavac zaposli trudnicu, najčešće neku blisku osobu, kojoj se plata “napuca” na 4.000 do 5.000 KM, pa su onda, vjerovatno, poslodavac i radnica dijelili izdašnu naknadu iz Fonda. Svima je bilo jasno da je to zloupotreba zakona, ali im niko nije mogao ništa – priča Stanković.
Upravo zbog toga su propisi promijenjeni, pa se naknada tokom porodiljskog obračunava na osnovu prosjeka plate radnice u posljednjih 18 mjeseci. Ako radnica nije bila zaposlena toliko vremena, računa se kao da je u vrijeme kad nije radila primala minimalac.
Tata na porodiljskom
