Foto: EPA
Oružane snage treba da regrutuju više ljudi, i stoga je važan signal da se do 1. jula 2025. godine uspostavi puni paritet između žena i muškaraca, rekao je danski ministar odbrane.
Mlade Dankinje mogle bi da budu pozvane na služenje vojnog roka već od 1. jula 2025. godine, izjavio je danas danski ministar odbrane Troels Lund Pulsen, javlja agencija Beta.
“U svjetlu trenutne situacije u odbrambenoj i bezbjednosnoj politici, oružane snage treba da regrutuju više ljudi, i stoga je važan signal da se do 1. jula 2025. godine uspostavi puni paritet između žena i muškaraca”, rekao je Pulsen.
Prvobitno je novim okvirnim sporazumom, kojim se dužina vojnog roka povećava sa četiri na 11 mjeseci, bilo predviđeno da se mlade žene pozivaju od 2027. godine.
Pozivnica na Dan odbrane
Konkretno, žene koje napune 18 godina poslije 1. jula 2025. bit će pozvane da učestvuju na Danu odbrane 2026. godine, godišnjem događaju na kojem mladi moraju da učestvuju na lutriji. Oni izvlače broj koji određuje da li moraju ili ne moraju da služe vojsku, u slučaju da je broj dobrovoljaca nedovoljan.
Kao odgovor na rastuću prijetnju koju predstavlja Rusija, Danska je u februaru saopštila da će izdvojiti dodatnih 6,8 milijardi eura za odbranu u naredne dvije godine.
Prošle godine su taj budžet već povećali za 5,4 milijarde eura.
Grenland nije na prodaju
Ova vijest dolazi tokom sve većeg pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa da anektira, kupi ili zauzme Grenland, otok koje formalno pripada Danskoj, i za koje Danska kaže kako “nije na prodaju”.
Grenland, koji pokriva više od dva miliona kvadratnih kilometara, ima ogromne rezerve minerala rijetkih ruda neophodnih za visokotehnološke industrije, uključujući nikal, kobalt i bakar, zajedno sa značajnim potencijalom nafte i plina, piše Anadolija.
Danska i Grenland odbijali su prijedloge SAD-a za kupovinom otoka. Istraživanje iz januara pokazalo je da se 85 posto stanovništva Grenlanda protivi pridruživanju SAD-u, uprkos tvrdnjama Donalda Trumpa da bi Grenlanđani pozdravili američku vlast.
Eskalacija napetosti
Napetosti su eskalirale nakon što je Trump odbio isključiti ekonomske ili vojne mjere za preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to ključno za zaštitu slobodnog svijeta.
“Grenland nam treba za nacionalnu sigurnost pa čak i međunarodnu sigurnost”, rekao je Trump tokom obraćanja na zajedničkoj sjednici Kongresa.
Danska premijerka Mette Frederiksen odgovorila je okupljanjem evropskih čelnika, jasno dajući do znanja da poluautonomni otok “nije na prodaju”.