Foto: Pixabay
Trumpova ideja o kupovini Grenlanda ponovno otvara debate o globalnoj politici, resursima i strateškoj važnosti najvećeg svjetskog ostrva usred rastuće konkurencije među svjetskim silama.
Kada je novi predsjednik SAD-a Donald Trump prvi put predložio kupovinu Grenlanda 2019. godine, ljudi su mislili da je to samo šala, ali tome se sada niko ne smije, piše Beta, pozivajući se na američku agenciju vijesti AP.
Trumpovo interesiranje za Grenland dio je agresivne vanjskopolitičke platforme “Amerika na prvom mjestu”, koja obuhvata zahtjev Ukrajini da preda prava na rude u zamjenu za nastavak vojne pomoći, prijetnju da SAD preuzmu vlast nad Panamskim kanalom i sugestije da Kanada treba postati 51. država SAD-a.
Povećanje međunarodnih tenzija, globalno zagrijavanje i promjena svjetske privrede doveli su Grenland u srce debate o svjetskoj trgovini i sigurnosti, a Trump želi biti siguran da SAD kontrolira taj otok bogat rudama, koji predstavlja predvorje Arktika i sjevernoatlantskog prilaza Sjevernoj Americi.
Grenland je samoupravna teritorija Danske, dugogodišnje saveznice SAD-a, koja je odbacila Trumpovu želju. Danska, međutim, priznaje pravo Grenlanda na nezavisnost od nje.
Usred zabrinutosti zbog stranog miješanja i zahtjeva da Grenlanđani upravljaju svojom sudbinom, otočki premijer Mute Egede (37, Mute Inequnaaluk Bourup Egede) raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za sutra, u utorak 11. marta.
Rijetki minerali
Najveći otok na svijetu, čijih 80 posto leži iznad Sjevernog polarnog kruga, dom je za gotovo 56.000 uglavnom Inuita, otok koji je svijet do sada uglavnom ignorirao.
Klimatske promjene tanje arktički led, uz izvjesnost da će se otvoriti sjeverozapadni prolaz za međunarodnu trgovinu i ponovno potaknuti konkurencija s Rusijom, Kinom i drugim zemljama zbog pristupa rudnim resursima.
“Da budemo jasni: uskoro ulazimo u ‘vijek Arktika’, a njegova najznačajnija karakteristika bit će meteorski uspon Grenlanda, stalna istaknutost i sveprisutni utjecaj”, rekao je Dwayne Menezes, generalni direktor Inicijative za polarna istraživanja i politiku.
“Grenland koji se nalazi na raskrsnici plovnih puteva između Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, i s ogromnim potencijalom resursa, samo će postati strateški važniji, a o tome će suditi sve velike i male sile. A taj čovjek (Trump) je veoma voljan da ode korak dalje i kupi ga”, kazao je Menezes.
Poslije hladnog rata Arktik je u velikoj mjeri bio područje međunarodne saradnje. Ali, klimatske promjene, potraga za oskudnim resursima i povećanje međunarodnih tenzija poslije ruske invazije na Ukrajinu ponovno izazivaju konkurenciju u toj regiji.
Grenland je na sjeveroistočnoj obali Kanade, a više od dvije trećine njegove teritorije je unutar Arktičkog kruga. Od Drugog svjetskog rata to ga je činilo ključnim za odbranu Sjeverne Amerike. Tokom tog rata SAD je okupirao Grenland kako bi osigurao da on ne padne u ruke nacističke Njemačke i time zaštiti ključne sjevernoatlantske plovidbene puteve, podsjeća AP.
SAD je zadržao baze na Grenlandu poslije Drugog svjetskog rata, a svemirska baza “Pitufik”, što je bivša Zrakoplovna baza “Tule”, podržava operacije upozorenja na rakete, a pomaže i svemirske operacije SAD-a i NATO-a. Grenland, također, čuva dio sistema NATO-a za nadgledanje pomorskih aktivnosti Rusije u koridoru u sjevernom Atlantiku – što je poznato kao GIUK (Grenland – Island – Ujedinjeno Kraljevstvo).
Grenland ima velika nalazišta ruda takozvanih “rijetkih zemalja/minerala” za proizvodnju svega – od računara i “pametnih telefona”, do baterija, solarnih i vjetrotehnologija koje će pokretati prijelaz s fosilnih goriva. Američki geološki zavod je, također, identificirao potencijalna nalazišta nafte i prirodnog plina pod morem u toj oblasti.
Grenlanđani žele razviti resurse, ali su donijeli stroga pravila za zaštitu životne sredine. Postoje i pitanja o izvodivosti vađenja rudnog bogatstva Grenlanda, zbog oštre klime.
Ledena kapa Grenlanda, koja se godinama smanjuje, otkriva rudno bogatstvo, a morski led koji se topi otvara nekada mitski sjeverozapadni prolaz kroz Arktik.
Nezavisnost
Grenland je strateški na dvije potencijalne rute preko Sjevernog pola, što bi smanjilo vrijeme transporta između sjevernog Atlantika i Pacifika i zaobišlo uska grla Sueckog i Panamskog kanala. Iako te rute vjerojatno neće biti komercijalno održive još godinama, one privlače pažnju.
Kina je 2018. godine sebe proglasila “bliskom arktičkom državom” u nastojanju da stekne veći utjecaj u toj regiji. Kina je najavila planove za izgradnju “Polarnog puta svile” kao dio svoje globalne inicijative “Pojas i put”, koja je stvorila ekonomske veze sa zemljama širom svijeta.
Tadašnji državni sekretar SAD-a Mike Pompeo je odbacio te odluke Kine, rekavši: “Da li želimo da se Arktički ocean pretvori u novo Južno kinesko more, prepuno militarizacije i teritorijalnih pretenzija?”.
Projekt eksploatacije “rijetkih zemalja” na Grenlandu, koji podržavaju Kinezi, zastao je, pošto je tamošnja vlada zabranila iskopavanje uranija 2021.
Zakoni koji su proširili samoupravu Grenlanda 2009. također su priznali pravo tog ostrva na nezavisnost, prema međunarodnom pravu.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Grenlanđana podržava nezavisnost, a razlikuju se njihovi stavovi o tome kada bi to trebalo dogoditi. Zato potencijal za nezavisnost postavlja pitanja o stranom miješanju na Grenlandu, koje bi moglo ugroziti interese SAD-a, zaključuje AP.