Foto: FB stranica Miljenko Jergović
Miljenko Jergović već decenijama zauzima posebno mjesto u našoj književnosti, ne samo kao romanopisac i hroničar Sarajeva nego i kao esejista koji neumorno piše o drugim piscima, umjetnicima, gradovima, filmovima i ljudima na rubu naše pažnje. Njegova biografija odavno je opštepoznata, kao i duga lista nagrada i prijevoda. Ono što je danas zanimljivije od biografskih podataka jeste pitanje šta njegovi tekstovi rade s našim sjećanjem i kako je, kroz romane i eseje, rekonstruisao jedan svijet koji je otišao, ali u književnosti uporno odbija nestati.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Ovaj tekst ne pokušava obuhvatiti sve što je Jergović...
Foto: BN
Grupa mještana mjesnih zajednica Odžak i Pridvorci u Nevesinjskom polju organizovala je prikupljanje potpisa protiv dodjele koncesija za solarne elektrane na obradivim poljoprivrednim površinama, naseljenim mjestima i ugrožavanja životne sredine.
Autor: Impuls
„Ljudi gube ispašu za stoku, ali i mogućnost da obrađuju poljoprivredno zemljište. Samo na lokalitetu Zlatac ima oko 300 hektara obradive zemlje sa nekadašnjim sistemom za navodnjavanje, zemljište koje je nekad koristila Agrohercegovina. Time se praktično ruši cijela poljoprivredna osnova života ovih porodica”, objašnjava za Impuls Veso Radić, prvi proizvođač brendiranog “nevesinjskog krompira” sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Radić upozorava i na ozbiljnu ekološku opasnost. Dio planirane lokacije nalazi se...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Da li smo normalni, ako živimo u zemlji u kojoj, svako malo, neki „ostavljeni mladić“ ubije bivšu partnerku, a mi malo protestujemo, malo žalimo po društvenim mrežama, pa za dan dva sve zaboravimo? Do sljedećeg femicida.
Piše: Milkica Milojević
Da li smo normalni, ako nakon svirepog ubistva pomno čitamo šta o sinu ubici kaže njegov otac, „inače fudbalska legenda“, i šta pripovijedaju mostarski taksisti, koji su gledali kako nesretna djevojka bježi vrišteći „ima pištolj, ubiće me“?
Da li smo normalni, ako lajkujemo komentare, u kojima pravednici pozivaju oca ubijene djevojke da uzme „pravdu u svoje ruke“...
Foto: Anna Mathis / MAB
U srijedu, 12. novembra, u brazilskom gradu Belem, u okviru događaja "Samit naroda" (Cupula dos Povos), osnovan je novi ekološki pokret.
Piše: Jelena Jevđenić
"Međunarodni pokret zajednica pogođenih branama i klimatskom krizom" formirali su aktivisti s pet kontinenata; Afrika, Azija, Okeanija, Evropa i Latinska Amerika.
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke jedan je od osnivača.
Osnivanje "Međunarodnog pokreta ljudi pogođenih branama", nastalo je da ujedini teritorije, ojača borbe i pozove na odgovornost one koji profitiraju od uništavanja prirode.
Tokom sastanka članovi novoosnovanog pokreta naveli su da izgradnja ovog saveza proizilazi iz potrebe da se ljudi iz različitih zemalja ujedine pred...
Topola užasa u Donjoj Gradini; Foto: Petar Milošević/Wikipedia
U Donjoj Gradini, najvećem stratištu ustaškog logora Jasenovac, već 20 godina se, u organizaciji Vlade Republike Srpske, održava centralni komemorativni skup posvećen žrtvama Jasenovca i Nezavisne Države Hrvatske. Tako je bilo i 27. aprila ove godine.
Piše: Milkica Milojević
Po već ustaljenom obrascu, na skupu su govorili predsjednici Republike Srpske i Srbije i predstavnici jevrejske i romske zajednice iz Srbije.
Ni ove, kao ni prethodnih godina, na komemoraciji u Donjoj Gradini nije bilo predstavnika druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Hrvata i Bošnjaka.
BiH, koja se nekad ponosila svojom antifašističkom tradicijom, danas je dogurala...
Foto: Ringier Facebook, kolaž
Za promociju privrednih potencijala na platformi businessrpska.com, Vlada Republike Srpske će agenciji „Info Five“ platiti 205 000 maraka bez PDV-a.
Agencija je jedina koja je dostavila ponudu za ovu javnu nabavku, tako da konkurencije nije bilo. Čini se da je nije ni moglo biti.
Piše: Miljan Kovač
„Info Five“ je „dokazani“ partner Vlade RS, pa joj je isti posao bio dodijeljen i prije dvije godine.
Koliko su ga uspješno realizovali, može se vidjeti i na Facebook stranici businessrpske koja ima ukupno 87 (osamdeset sedam) pratilaca. Ipak na YouTube kanalu jedan video je dosegao „čak“ 230 pregleda. Istina, zadnji je...
Ilustracija Jelena Žilić
To što zaudara oko Dodika nije od bureka. Zna zaudarati i mržnja koju on i njegovi decenijama šire prema svakome ko im nije sluga. Mržnja je svojstvena gubitnicima, Dodik među njima nije izuzetak. Pokazao je to i najnovijim vrijeđanjem Bošnjaka, kako je rekao „Turaka“, i Sarajeva u kome mu sve zaudara po bureku...
Piše: Miljan Kovač
Možda ga je Almir Džuvo, kada ga je ljetos vozio na nagodbu u Tužilaštvo i Sud BiH, počastio čuvenim sarajevskim burekom, pa mu nakon kratke „pobjedničke“ euforije, zbog dogovora o ukidanju pritvora, sada prisjeo i burek i Sarajevo?
Upravo sada kada se predstavi bliži...
Trebinjsku trilogiju Namika Kabila možemo čitati kao povratak osnovama i pitanjima kako nas iskustva oblikuju, gdje pripadamo i šta ostaje kad odemo. Mentalitet, zavičaj i egzil pojavljuju se kao stalne koordinate, a kuća kao test naših odluka.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Tim temama posvećeni su i neki od autorovih radovima u drugim medijima, poput dokumentarca „Otići, ostati“.
U Hrvatskoj su „Amarcord“ i „Isijavanje“ objavljene u izdanju Hena com, a „Beskućnik“ u Frakturi. Akademska knjiga u Srbiji objavila kompletnu trilogiju. Ova djela nemaju svog bosanskohercegovačkog izdavača, ali to je neka druga tema.
Autorstvo Namika Kabila i odnos prema sjećanju iznimno je važan doprinos književnosti...
Foto: Impuls
Početkom 16. vijeka sagrađena, početkom rata devedesetih do temelja srušena u centru Nevesinja, iznova se uzdigla obnovljena Dugalića džamija.
Piše: Miljan Kovač
Posljednja u nizu od 12 porušenih džamija na području ove opštine, trebalo bi da zvanično bude otvorena već sljedećeg ljeta. Privode se kraju završni radovi.
Očekuju se na otvaranju brojni vjernici i gosti.
Obnova ovog objekta znači da se Nevesinju vraća jedan od njegovih vjekovnih simbola.
Nažalost, stvarnost govori da to ne garantuje i povratak njegovih nekadašnjih stanovnika i njihovih potomaka, rođenih u nekim drugim gradovima u koje su izbjegli, uglavnom istovremeno sa rušenjem njihovih vjerskih objekata, ali i domova.
Od prijeratnih...
Foto: Impuls
Postoji jedno žensko lice u Kotor-Varoši u koje građani svakodnevno gledaju, a malo ko zna o kome je riječ. To je lice Larise Šugić, čija bista stoji ispred vrtića koji nosi njeno ime. Ukoliko se neko zapita ko je bila ova žena, taj podatak je maltene nemoguće pronaći. O njoj nema gotovo nijedne riječi na internet-pretraživaču.
Piše: Ilijana Božić
Danas, gotovo osamdeset godina nakon njene smrti, ostaje pitanje:
Zašto o njoj ne znamo ništa?
Koliko ljudi u Kotor-Varoši zna da ime vrtića dolazi od djevojke koja je imala samo 18 godina kad je poginula, boreći se za svijet koji nije stigla vidjeti?
Koliko...
