Foto: Freepik
Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a ukoliko ne postoje načini prerade ili reciklaže dobrog dijela tog otpada, život postaje više zagađen, priroda uništena, čist vazduh, voda, zemlja nešto što može da postane rijetkost. Šta činiti? Logično bi bilo da je potrebno raditi sve što je moguće, sve što kao pojedinci i društvo možemo. Da li je tako u stvarnosti? Ne baš.
Piše: Milanka Mitrić
Čuvanje prirode i odgovornije upravljanje otpadom, kao i smanjenje nastanka otpada trebalo bi da je jedna od bitnijih stavki u društvu, ali i ekonomiji jedne države. U publikaciji „Bijeli papir cirkularne ekonomije...
Foto: Impuls
„Na planeti Zemlji jedino mi ljudi imamo tu moć da stvorimo čitave svjetove i da ih zatim razorimo”, zabilježio je Dejvid Atenboro u knjizi „Život na našoj planeti“ i to je samo jedna od bezbroj misli koje upozoravaju na ono što činimo svijetu.
Piše: Milanka Mitrić
Priroda biva uništavana na razne načine. Otpadom i nemarom, uništavaju je pojedinci, kompanije, stvarajući tone i tone i tone otpada koje stvaraju pustoši i praznine. Decenijama unazad svijet govori o zagađenosti, o mjerama očuvanja prirode, o zaštiti vrsta, a decenijama se slabo šta čini. Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a...
Foto: Impuls
Oko 4 kilometra vazdušne razdaljine od mjesta Divin u opštini Bileća pokraj puta koji vodi prema Nevesinju, na lokalitetu sa koga se pruža pogled na Dabarsko i Fatničko polje, bez i jedne zakonom propisane dozvole niče nova asfaltna baza.
Piše: Miljan Kovač
Za posljedice po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi zbog ovog, izuzetno zagađujućeg postrojenja, ne mare ni entitetske, a ni lokalne vlasti.
Asfaltne baze miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte da bi se napravio asfalt koji se koristi za izradu puteva, auto-puteva, parkirališta itd.
Stručnjaci upozoravaju da ove baze oslobađaju milione kilograma hemikalija u vazduh tokom proizvodnje svake...
Foto: AI ilustracija
Ilustrativan primjer dolazi iz jedne općine u srednjoj Bosni, gdje među građanima već neko vrijeme kruže informacije da će se otvoriti radno mjesto u lokalnoj ispostavi CIPS-a. Konkurs još nije zvanično objavljen, a lokalno stanovništvo već govori da je posao „prodat“.
Piše: Zinaida Đelilović
Korupcija pri zapošljavanju, nepotizam i manipulacije konkursnim procedurama duboko su ukorijenjeni u bh društvo, a ovi problemi najvidljiviji su u malim sredinama gdje je "svako nečiji". Konkursi su u takvim slučajevima samo puka formalnost, čime se dodatno narušava povjerenje građana u institucije.
Posljedice su ozbiljne - sve veći broj mladih, posebno iz manjih općina, odlučuje se...
Foto: Freepik
Jako je važno da imunizacija bude i polno neutralna i da vakcine primaju i dječaci.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Obilje komunikacijskih kanala, zasićenost informacijama i hiperprodukcija medijskih platformi na kojima se plasiraju, idealno su tlo za širenje pseudonaučnih sadržaja. Dodatni je problem što pored razgranate mreže teoretičara zavjere imamo i nedavno iskustvo pandemije koronavirusa, koje je doprinijelo nepovjerenju u imunizaciju zbog često loših nacionalnih politika posvećenih mjerama protiv COVID-a. Očigledno je mnogo lakše posvetiti pažnju neprovjerenim vijestima na anonimnim portalima bez impresuma i vidljive vlasničke strukture, nego se informisati na itekako dostupnim i pouzdanim mjestima, na kojima mjerodavni ljudi govore,...
Ilustracija Jelena Žilić
Milorad Dodik još nije u zatvorskoj ćeliji, ali nije ni na slobodi. Već je neko rekao da je zapravo u „pokretnom zatvoru“ i to je dobra definicija onoga u čemu je on sada. Okružen do zuba naoružanim specijalcima, ima manje slobode kretanja od teških osuđenika u nekim zatvorima.
Piše: Miljan Kovač
Moglo bi se reći da su u istoj situaciji i Radovan Višković i Nenad Stevandić, ali njihov položaj je ipak za koju nijansu gori. Ne samo da će njihova politička sudbina, a i sloboda biti zapečaćena onoga trenutka kada Dodik završi ili preko granice ili u Vojkovićima, nego...
Foto: Ratko Pilipović
U prepunoj sali DKC-a INCEL – Banja Luka, pred više od 300 fanova, prošlog četvrtka, održan je koncert banjalučke grupe REVOLT i grčke grupe 1000mods, koji su bili i glavni gosti. Koncert je bio povod da s pojedinim članovima Revolta razgovaramo o sadašnjim i budućim planovima, personalnim promjenama, stanju u užem i širem okruženju. Ispred Revolta pričao je pjevač Draško Kremenović Krema, a naknadno se pridružio i drugi pjevač Bojan Dakić.
Razgovarao: Ratko Pilipović
Revolt ove godine proslavlja 30 godina rada. Poznati ste na ovim prostorima i iza sebe imate puno godina rada. Ono što treba istaći jeste da...
U demokratskom društvu novinarstvo ima važnu ulogu u kontroli državnih organa, praćenju raspodjele javnog novca, otkrivanju korupcije i organizovanog kriminala.
Piše: Jelena Jevđenić
U bosanskohercegovačkom društvu čini se da novinarstvo ima dvije uloge: propagandnu ulogu koju vrše javni servisi i mediji bliski tajkunima i političarima i kao „vreća za udaranje“ ulogu koju imaju nezavisni slobodni istraživački mediji, koji nisu ni pod ničijom kontrolom. Za te druge, nepodobne medije, vlast je razvila paletu alata kojima žele da uguše kritičke glasove. Od zakona o kriminalizaciji klevete, zakona o nevladinim organizacijama u RS, preko verbalnog nasilja, uskraćivanja informacija, slapp-tužbi, do kontrole.
U većini slučajeva na...
Foto: CZZS
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS donijelo je zaključak kojim se prekida postupak odlučivanja izdavanje ekološke dozvole za projekat eksploatacije uglja na ležištu “Bukova kosa” kod Prijedora. Izdavanje ekološke dozvole je prekinuto po zahtjevu Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Autor: Impuls
Resorno ministarstvo je u prethodnoj fazi oslobodilo investitora od izrade Studije uticaja na životnu sredinu za rudnik u Bukovoj Kosi.
"Centar za životnu sredinu je u novembru 2024. godine podnio tužbu protiv takve odluke iznoseći razloge zbog koji je odluka Ministarstva morala biti drugačija, obzirom da se ležište nalazi u relativno gusto naseljenom području koje je uz...
Ilustracija Jelena Žilić
Pa sada, da li je 39 ili 34 megavata, da li su hidroelektrane ili park prirode, ovisi o volji vrha RS.
Piše: Jelena Jevđenić
Polovinom aprila ministar Đokić posjetio je gradilište u Foči na kojem se gradi sistem od tri hidroelektrane na rijeci Bistrici. Na sajtu Ministarstva energetike i rudarstva, između ostalog, u vijestima o toj posjeti, navode se i podaci o ovom sistemu elektrana.
-Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-časa električne energije, piše na sajtu.
Međutim, na zvaničnom sajtu „HE Bistrica“ stoje drugi podaci.
-Hidroelektrana Bistrica je energetski sistem sastavljen od tri hidroelektrane...
