Ilustracija Jelena Žilić
Nedavno je Federalno ministarstvo okoliša i turizma zatražilo inspekcijsku provjeru nelegalnih radnji na Prokoškom jezeru, od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Srednjobosanskog kantona. Ne dolazi ova odluka ministarstva odjednom, već su ekološki aktivisti „krivi“ za ovo, takoreći, iznenadno buđenje institucija i interesovanja za dugogodišnje uništavanje ovog zaštićenog područja.
Piše: Jelena Jevđenić
Preko deceniju na devastaciju ovog prirodnog rariteta, javnost i institucije nisu obraćali pažnju. Nije da se nije znalo, mediji su pisali više puta o Prokoškom jezeru i divljoj gradnji.
Od kada je 2005. godine, Prokoško jezero proglašeno spomenikom prirode, a gradnja objekata zakonom zabranjena, na ledenjačkom biseru niklo je...
Foto: UG "Bjelava"
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske odbilo je zahtjev firme “Srbinjeputevi” d.o.o. Foča za odobravanje Studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane “Bjelava”. Ova vijest stiže nakon pet godina borbe mještana i ekoloških aktivista da sačuvaju ovu rijeku od uništenja.
Autor: Impuls
„Ovo je kruna naše višegodišnje borbe i dokaz da su argumenti i istina na strani građana i javnosti. Od početka radova smo ukazivali na brojne neregularnosti, počev od izvođenja radova bez dozvola, preko neriješenih imovinsko pravnih odnosa, do bezobzirnosti izvođača prema životnoj sredini i gradskom vodovodu“, izjavio je Miloš Vujičić, mještanin i...
Foto: Impuls
Krajem aprila odbornici Skupštine grada Doboja jednoglasno su usvojili Odluku o proglašenju planine Ozren zaštićenim područjem prirode s održivim korišćenjem prirodnih resursa. Ova vijest dolazi kao još jedan korak prema sveukupnoj zaštiti planine Ozren koji je zadnjih godina na mapi privatnih kompanija za rudarenje.
Piše: Jelena Jevđenić
Grad je proglasio prvi stepen zaštite, a više stepeni i odluku da Ozren postane nacionalni park mogu donijeti republičke institucije i vlada. Prema Prostornom planu Republike Srpske Ozren je predviđen za zaštitu u rangu nacionalnog parka.
Stefan Gavrić, odbornik SDS-a u Skupštini grada Doboja izjavio je za medije da je grad uradio ono što...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Za samo četiri godine, Bosna i Hercegovina se na Indeksu slobode medija skotrljala za impresivnih 30 mjesta: sa solidne 59. iz 2021, spali smo na 89. poziciju. Ali, to nije sve. Drastično je opalo i povjerenje građana u novinare i medije, pogotovo u Republici Srpskoj.
Piše: Milkica Milojević
Čak 70 odsto građana RS izrazito je nezadovoljno radom medija u ovom entitetu, pokazalo je posljednje istraživanje o stavovima građana BiH o slobodi medija.
Novinari i mediji u RS više nisu na vrhu liste onih kojima građani vjeruju. Godišnje istraživanje Fondacije „Fridrih Ebert“ u BiH je pokazalo da...
Foto: Freepik
Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a ukoliko ne postoje načini prerade ili reciklaže dobrog dijela tog otpada, život postaje više zagađen, priroda uništena, čist vazduh, voda, zemlja nešto što može da postane rijetkost. Šta činiti? Logično bi bilo da je potrebno raditi sve što je moguće, sve što kao pojedinci i društvo možemo. Da li je tako u stvarnosti? Ne baš.
Piše: Milanka Mitrić
Čuvanje prirode i odgovornije upravljanje otpadom, kao i smanjenje nastanka otpada trebalo bi da je jedna od bitnijih stavki u društvu, ali i ekonomiji jedne države. U publikaciji „Bijeli papir cirkularne ekonomije...
Foto: Impuls
„Na planeti Zemlji jedino mi ljudi imamo tu moć da stvorimo čitave svjetove i da ih zatim razorimo”, zabilježio je Dejvid Atenboro u knjizi „Život na našoj planeti“ i to je samo jedna od bezbroj misli koje upozoravaju na ono što činimo svijetu.
Piše: Milanka Mitrić
Priroda biva uništavana na razne načine. Otpadom i nemarom, uništavaju je pojedinci, kompanije, stvarajući tone i tone i tone otpada koje stvaraju pustoši i praznine. Decenijama unazad svijet govori o zagađenosti, o mjerama očuvanja prirode, o zaštiti vrsta, a decenijama se slabo šta čini. Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a...
Foto: Impuls
Oko 4 kilometra vazdušne razdaljine od mjesta Divin u opštini Bileća pokraj puta koji vodi prema Nevesinju, na lokalitetu sa koga se pruža pogled na Dabarsko i Fatničko polje, bez i jedne zakonom propisane dozvole niče nova asfaltna baza.
Piše: Miljan Kovač
Za posljedice po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi zbog ovog, izuzetno zagađujućeg postrojenja, ne mare ni entitetske, a ni lokalne vlasti.
Asfaltne baze miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte da bi se napravio asfalt koji se koristi za izradu puteva, auto-puteva, parkirališta itd.
Stručnjaci upozoravaju da ove baze oslobađaju milione kilograma hemikalija u vazduh tokom proizvodnje svake...
Foto: AI ilustracija
Ilustrativan primjer dolazi iz jedne općine u srednjoj Bosni, gdje među građanima već neko vrijeme kruže informacije da će se otvoriti radno mjesto u lokalnoj ispostavi CIPS-a. Konkurs još nije zvanično objavljen, a lokalno stanovništvo već govori da je posao „prodat“.
Piše: Zinaida Đelilović
Korupcija pri zapošljavanju, nepotizam i manipulacije konkursnim procedurama duboko su ukorijenjeni u bh društvo, a ovi problemi najvidljiviji su u malim sredinama gdje je "svako nečiji". Konkursi su u takvim slučajevima samo puka formalnost, čime se dodatno narušava povjerenje građana u institucije.
Posljedice su ozbiljne - sve veći broj mladih, posebno iz manjih općina, odlučuje se...
Foto: Freepik
Jako je važno da imunizacija bude i polno neutralna i da vakcine primaju i dječaci.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Obilje komunikacijskih kanala, zasićenost informacijama i hiperprodukcija medijskih platformi na kojima se plasiraju, idealno su tlo za širenje pseudonaučnih sadržaja. Dodatni je problem što pored razgranate mreže teoretičara zavjere imamo i nedavno iskustvo pandemije koronavirusa, koje je doprinijelo nepovjerenju u imunizaciju zbog često loših nacionalnih politika posvećenih mjerama protiv COVID-a. Očigledno je mnogo lakše posvetiti pažnju neprovjerenim vijestima na anonimnim portalima bez impresuma i vidljive vlasničke strukture, nego se informisati na itekako dostupnim i pouzdanim mjestima, na kojima mjerodavni ljudi govore,...
Ilustracija Jelena Žilić
Milorad Dodik još nije u zatvorskoj ćeliji, ali nije ni na slobodi. Već je neko rekao da je zapravo u „pokretnom zatvoru“ i to je dobra definicija onoga u čemu je on sada. Okružen do zuba naoružanim specijalcima, ima manje slobode kretanja od teških osuđenika u nekim zatvorima.
Piše: Miljan Kovač
Moglo bi se reći da su u istoj situaciji i Radovan Višković i Nenad Stevandić, ali njihov položaj je ipak za koju nijansu gori. Ne samo da će njihova politička sudbina, a i sloboda biti zapečaćena onoga trenutka kada Dodik završi ili preko granice ili u Vojkovićima, nego...
