Ustupljena fotografija
-Ideja o Karoti kao liku u kom se sakuplja sav mrak datog trenutka u prostoru i vremenu došla je iz potrebe da opišem sudbinu nekoga ko ni u najsrećnijim okolnostima, mirnodopskim, ne bi prošao sjajno. Kada razmišljamo o zlu koje čoveka može pogoditi, najčešće zamišljamo nekog sličnog sebi ili neimenovanog prosečnog čoveka, svakog čoveka. A šta je s onima koji se u drušvo ne uklapaju najbolje ni kada je „sve u redu“?
Darko Tuševljaković je jedan od cjenjenijih savremenih srpskih pisaca. Autor osam knjiga (tri zbirke pripovjedaka i pet romana), do sada je dobio Evropsku nagradu za književnost za...
Foto: Pexels
Već dugi niz godina zapadni politički analitičari najavljuju kolaps Kine. Razlozi koje ovi najavljivači apokalipse navode su brojni, od prezaduženosti do loše demografije. No, šta je zaista istina?
Piše: Sandro Hergić
Kina, iako ima određenih problema, demografskih i onih u građevinskom sektoru, isti i gori problemi muče i zemlje zapadne hemisfere pa niko ozbiljan, osim religiozno nastrojenih desničara, ne priča o propasti zapada, dok se analize o skoroj propasti Kine uzimaju zdravo za gotovo. Dio ovog straha dolazi od činjenice da je Kina prva sila koja izaziva političku hegemoniju zapadnog svijeta, preuzimajući polako ekonomski i politički primat na svjetskoj sceni.
Mit...
Foto: Impuls/AI
U davna vremena Mejdan je bio prostor granice geografske, duhovne, kulturne i identitetske. U tursko doba prostor za vojne vježbe i vojna okupljanja, danas gradsko naselje koje pamti imena i događaje u kojima se sudaraju lična volja i kolektivna pravila, ljubav i zabrana, sloboda i strah od drugačijeg.
Piše: Ilijana Božić
Duša stare Banjaluke, naselje smješteno kraj Vrbasa s pogledom na tvrđavu Kastel, nekadašnja turska mahala prepoznatljiva po kućama na četiri vode, džamijama, trgovačkim radnjama, berbernicama, pekarama s naljepšim specijalitetima i dobrim zanatlijama, krije zanimljive legende sačuvane u narodu.
Banjalučanima je dobro poznata priča o Safikadi i njenoj nesrećnoj ljubavi prema...
Ilustracija Jelena Žilić
Uočeno 9 vukova na Ozrenu, okupilo se 600 lovaca i krenulo u „hajku na vuka“. Među njima i prvi lovac Republike Srpske, Savo Minić. Možda najbolji komentar na ovaj odnos snaga bi bio „da nije to malo, tražite pomoć u regionu“.
Piše: Jelena Jevđenić
Premijer i družina se nauživali za sve pare, naglašavajući tu nezamjenjivu potrebu lovaca u odbrani prirode.
Nije opšte mjesto ako kažemo da lov stvarno nema smisla u 21. vijeku. Možda je nekada imao bitno mjesto u ljudskom preživljavanju, ali danas je to čisto iživljavanje nad prirodom.
Smiješna je tvrdnja da su lovci bitni za održavanje ravnoteže u...
Foto: Impuls
Odluka opštinskih odbornika u Nevesinju da prihvate sve zaključke Građanske inicijative “Stop panelima na poljoprivrednom zemljištu, vodozaštitnoj zoni i naseljenim mjestima” prepoznata je kao uspješan primjer građanske borbe. Da je ovo važan primjer koliko građanski aktivizam može biti učinkovit, kada je istrajan i masovan, jednistveni su naši sagovornici.
Piše: Miljan Kovač
Prihvatenjem tri predložena zaključka odustaje se od izmjena prostornog plana koje su predviđale izgradnju solarnih elektrana na oko 1100 hektara obradivog zemljišta.
Samo nekoliko mjeseci ranije ovakvo jedinstvo lokalne vlasti i opozicije činilo se nemogućim, a bunt građana, prije svega poljoprivrednika, predstavnici vlasti su otvoreno potcjenjivali.
Međutim, kada je kao plod...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Dugogodišnji neuspjeh vlasti u BiH da riješe ustavnu diskriminaciju Jevreja i Roma ponovo je pod međunarodnom lupom. Dok su se politike protiv porodičnog nasilja poboljšale u Federaciji, postignut je mali napredak u odgovornosti za ratne zločine ili zaštiti tražilaca azila i migranata uopšte, a sloboda medija i pravna zaštita LGBT osoba su se pogoršale, navodi se u izvještaju Organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch.
Piše: Jelena Jevđenić
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) u najnovijem izvještaju, objavljenom u srijedu, prikazuje jednu od najsumornijih slika globalne situacije ljudskih prava u posljednjih nekoliko godina. Za Bosnu...
KOMO; Ustupljena fotografija
"Tolika mržnja se osjeti u vazduhu. Nacionalizam raste, mutanti dobijaju ključne pozicije, a normalan čovjek se povlači. Veliku ulogu u stvaranju ovakvog okruženja ima i patriotizam — što je niža moralna norma, tu su ovce poslušnije".
U nastavku predstavljanja banjalučke scene, IMPULS portal razgovarao je s Mićom Kostadinovićem, idejnim tvorcem i pjevačem benda KOMO koji iza sebe ima jedan album pod nazivom „Više ja ne govorim“. On je s nama podijelio svoje misli o sceni, muzičarima, tezgama kao i pripremama za novi album.
Razgovarao: Ratko Pilipović
Da se nađeš pred nekim investitorom koji je spreman da uloži novac u tvoj...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Za mnoge Banjalučane i Banjalučanke, kako rođene, tako i one koje je, valjda, donijela roda, ili su nađeni u kupusu, za mnoge Banjalučane dakle, grad završava kod Crvenih zgrada. Greška! Jer, iza tih zgrada tek počinje prva priča, koja bi mogla preporoditi uspavanu „krajišku ljepoticu“.
Piše: Milkica Milojević
Iza tih zgrada i iza škole „Aleksa Šantić“, starijim Banjalučanima poznate kao OŠ „Milan Radman“, šćućurilo se naselje koje bije bitku za dostojanstven i human gradski život. A možda i bitku za Banjaluku.
Vidjećemo.
Gradska vlast je zapela da, izmjenom Regulacionog plana, u ovaj dio naselja Rosulje, poznat po...
Bardača; Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
U svijetu je u proteklih 45 godina nestala oko trećina vlažnih staništa i sada iščezavaju tri puta brže nego šume. Prema izvještajima UN-a i WWF-a, oko 35 posto močvarnih područja je trajno nestalo u posljednjih 50 godina.
Piše: Jelena Jevđenić
Danas se obilježava Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa. Ovogodišnja tema je “Močvare i tradicionalno znanje: slavimo kulturnu baštinu".
- Ova tema ističe nešto što se često zanemaruje u modernoj zaštiti prirode: mudrost prošlosti. Autohtoni narodi i lokalne zajednice vijekovima žive u skladu s močvarama. Razvili su duboko ukorijenjene veze s tim područjima, koristeći tradicionalno znanje za održivo...
Foto: Ratko Pilipović/Impuls
U subotu, 31.1.2025. godine u Peckam pubu, u Banjaluci, predstavljena je knjiga Pank – malena reč, naš ceo svet autora Aleksandra Sake Blažina.
Piše: Ratko Pilipović
Prema riječima Blažina, knjiga predstavlja istorijski osvrt na bečejsku punk scenu, dio novosadske scene, a u knjizi se spominju i pojedini bendovi iz Osijeka, Zagreba kao i drugih punk bendova iz okruženja.
„Prvi dio knjige baziran je na bečejskoj sceni kao srcu Vojvodine, koja je rasla paralelno s novosadskom scenom. U knjizi je obrađeno 20 godina mog života, 20 godina bendova, prostora gdje se sviralo. Knjiga sadrži dokumentovano puno datuma i puno slika“, naveo...
