Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Republika Srpska je oborila još jedan rekord. Rekord u - zaduživanju. Kratkoročno, dugoročno, za ove ili one namjene, tek manji, a bolji entitet BiH će se u 2026. zadužiti za još milijardu evra. Odlučila Vlada.
Piše: Milkica Milojević
Ministarka finansija Zora Vidović je, tim povodom, slavodobito izjavila da Republika Srpska nije prezadužena. Sve se to, odokativno, vrti oko tričavih 35 odsto očekivanog BDP-a.
A pošto dogodine u toj istoj Republici Srpskoj na naplatu dospijeva, već odavno proćerdanih, oko 800 miliona evra – računica je kristalno jasna. Taman da se vrati što dospijeva i ostaće još nešto...
Foto: Nalovna knjige u izdanju kuće Fraktura
U autobiografiji Mira Furlan „Voli me više od svega na svijetu“ na više od šest stotina stranica glumica ispisuje svoj život između Jugoslavije, Amerike, pozornice, filma, progona i ljubavi. U Hrvatskoj je knjigu objavila izdavačka kuća Fraktura, u Srbiji Booka, a u obje sredine, kao i u cijeloj regiji, doživjela je veliku čitanost i snažne reakcije. U ovom tekstu knjiga se čita kao svjedočanstvo o ženi koja odbija da bude žrtva i kao priča o tome koliko daleko možemo otići kada nas vodi ljubav.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Život glumice Mire Furlan mogao je...
Ilustracija Jelena Žilić
Reklo bi se da smo mi, stanovnici Republike Srpske, srećni ljudi kada nam je danima najveći problem to što se poznati srbijanski folker slikao s ratnim komandantom Armije BiH, suđenim, a ne osuđenim za ratne zločine nad Srbima oko Bratunca i Srebrenice. Bar takav utisak ostavljaju medijski napisi i prilozi u kojima se vodeći političari ovog entiteta prepucavaju s Acom Lukasom i Naserom Orićem, jer izgleda da važnije teme od tog nema. Zaboravlja se čak da su se i jedan i drugi od gore pomenutih i do sada slikali i sastajali s raznoraznim ološem po Balkanu, a...
Vodopad Skakavac na rijeci Duboka; Foto: Impuls
Predio oko rijeke Duboke je toliko bogat da su ga mikolozi prozvali mikološki hotspot u BiH.
U oktobru ove godine, u organizaciji Centra za životnu sredinu i Mikološkog udruženja MycoBH, rađena su mikološka istraživanja na području kanjona rijeke Duboke u Kotor-Varoši. Prema riječima istraživača, odmah po dolasku na teren zabilježili su čitav niz vrlo značajnih, indikatorskih vrsta gljiva od kojih su neke ugrožene u svim zemljama regiona i Evrope, gdje god su registrovane. Na tom području planirana je i izgradnja male hidroelektrane.
Piše: Jelena Jevđenić
Već na osnovu preliminarnih mikoloških istraživanja mikolozi ističu da su došli...
Foto: Impuls
Za svojih skoro pola vijeka postojanja, fabrika glinice u Zvorniku nikad nije bila blagotvorna za životnu okolinu, ali otkako je, pod imenom „Nova Alumina“ postala vlasništvo „Pavgorda“, odnosno Gordana Pavlovića, ataci na prirodu su sve učestaliji i sve grublji.
Autor: Impuls
Posljednji šok iz Zvornika u javnost je stigao nedavno, kada je portal „Capital“ objavio da „Nova Alumina“ planira da dnevno spaljuje do 1.200 tona otpada u postrojenju za proizvodnju toplote i električne energije. Kako se navodi, ubrzano rade na „pribavljanju neophodnih dozvola“.
Ne samo da će spaljivati „domaći“ otpad, nego će ga, kako je najavljeno, uvoziti iz EU.
Iako su građani...
Foto: Edvin Kalić
Književnost o egzilu nikada nije samo priča o odlasku. Ona je uvijek i priča o tome ko smo bili prije nego što smo otišli i šta od tog bića uspijemo sačuvati kada nam se život preseli u aerodrome, ambasade, privremene adrese i jezike koji nisu naši. Dubravka Ugrešić podsjeća da je pisac u egzilu dvostruko izmješten, iz zemlje i iz vlastitog jezika. Brodsky egzil naziva školom poniznosti. Cioran ga vidi kao školu intoksikacije. U praksi, to je često mješavina i jednog i drugog.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Egzil je stalno testiranje vrijednosti, uporedni život između dva sistema, dva pogleda...
Foto: Mateja Vucić
Svečano otvaranje tunela za HE Dabar upriličeno početkom novembra kod buduće brane “Pošćenje” u sklopu projekta “Gornji horizonti”, ostavilo je otvorenim i brojne kontroverze oko ovog projekta. Dok su funkcioneri slavili „projekat vijeka“, građani, aktivisti i ekolozi upozoravaju na ozbiljne ekološke posljedice koje ovaj projekat donosi.
Autor: Impuls
Na moguće negativne posljedice ukazuju iz NVO “Novi val” iz Blagaja. Oni su sa srodnim organizacijama iz Hercegovine upozorili na ozbiljnu zabrinutost građana Blagaja, Stoca i Čapljine.
Upozoravaju da bi posljedice mogle biti katastrofalne.
“Prema projekcijama stručnjaka, oko 85 posto vode iz prirodnih izvora moglo bi biti preusmjereno ka Donjim horizontima. To predstavlja...
Ilustracija Jelena Žilić
Dvije sedmice, preko 56 hiljada registrovanih delegata, stotine sastanaka i jedan minimalni sporazum o klimi, kao produkt dogovora 194 zemlje o najvećim problemima koje svijet ima. Sumirana je to verzija konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, COP30.
Piše: Jelena Jevđenić
Bogate države i dalje se kockaju s životima ljudi u zemljama u razvoju i na njih gledaju kao na jaram koji im je neko drugi nametnuo. A to bogatstvo je nastalo nauštrb građana siromašnih zemalja i prirodnih resursa. Njihov otisak zagađenja je nemjerljiv s bogatim zemljama, a plaćaju najveću cijenu.
Iznos koji bogate zemlje treba da plate zemljama u razvoju...
Foto: FB stranica Miljenko Jergović
Miljenko Jergović već decenijama zauzima posebno mjesto u našoj književnosti, ne samo kao romanopisac i hroničar Sarajeva nego i kao esejista koji neumorno piše o drugim piscima, umjetnicima, gradovima, filmovima i ljudima na rubu naše pažnje. Njegova biografija odavno je opštepoznata, kao i duga lista nagrada i prijevoda. Ono što je danas zanimljivije od biografskih podataka jeste pitanje šta njegovi tekstovi rade s našim sjećanjem i kako je, kroz romane i eseje, rekonstruisao jedan svijet koji je otišao, ali u književnosti uporno odbija nestati.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Ovaj tekst ne pokušava obuhvatiti sve što je Jergović...
Foto: BN
Grupa mještana mjesnih zajednica Odžak i Pridvorci u Nevesinjskom polju organizovala je prikupljanje potpisa protiv dodjele koncesija za solarne elektrane na obradivim poljoprivrednim površinama, naseljenim mjestima i ugrožavanja životne sredine.
Autor: Impuls
„Ljudi gube ispašu za stoku, ali i mogućnost da obrađuju poljoprivredno zemljište. Samo na lokalitetu Zlatac ima oko 300 hektara obradive zemlje sa nekadašnjim sistemom za navodnjavanje, zemljište koje je nekad koristila Agrohercegovina. Time se praktično ruši cijela poljoprivredna osnova života ovih porodica”, objašnjava za Impuls Veso Radić, prvi proizvođač brendiranog “nevesinjskog krompira” sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Radić upozorava i na ozbiljnu ekološku opasnost. Dio planirane lokacije nalazi se...
