Kategorija: Kultura

Alley Cats – Mačke su samo ljudi sa boljim opravdanjem

Foto: Netflix Najbolji deo serije upravo je ta sposobnost da banalnu mačju situaciju pretvori u malu priču o ljudskom ponašanju.  Postoji nešto gotovo savršeno logično u tome da Ricky Gervais napravi animiranu seriju o mačkama. Ako je tokom karijere toliko energije potrošio na proučavanje ljudske sujete, gluposti, usamljenosti i beskrajnog napora da izgledamo važnije nego što jesmo, bilo je samo pitanje vremena kada će shvatiti da za takvu anatomiju nije neophodno ljudsko telo. Mačka je, uostalom, već završila pola posla. Samouverena je bez pokrića, zainteresovana prvenstveno za sopstvene potrebe, spremna da napusti društvo kada joj dosadi i potpuno uverena da će...

“RANKO RADOVIĆ. SUTJESKA” – Pola vijeka jednog od najznačajnijih djela spomeničke arhitekture Jugoslavije

Foto: Anja Boričić Povodom 90 godina od rođenja arhitekte Ranka Radovića, u utorak, 8. septembra 2026. u 19 časova, na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci otvorena je izložba „Ranko Radović. Sutjeska“, autorke dr Maje Đilas. Izložba donosi prvi integralni prikaz Spomen-kuće Bitke na Sutjesci na Tjentištu, jednog od najznačajnijih izvedenih djela Ranka Radovića i jednog od prepoznatljivih ostvarenja spomeničke arhitekture Jugoslavije druge polovine 20. vijeka. Spomen-kuća nastajala je tokom gotovo jedne decenije: projektovana je između 1964. i 1968, građena od 1969. do 1972, dok je oslikavanje njene unutrašnjosti trajalo do 1974. godine. Radović je na Memorijalnom kompleksu Dolina heroja sarađivao sa vajarom...

DOKTORICA: Potresan podsjetnik da u ratu postoje ljudi koji biraju biti ljudi

Iz filma Doktorica Reljićev srednjemetražni dokumentarni film „Doktorica“ premijeru je imao na Sarajevo Film Festivalu, u sekciji „Suočavanje s prošlošću“ Piše: Marko Stojiljković Neke druge ratne priče iz posebno krvavog rata u Bosni i Hercegovini zasjenile su ono što se događalo u Goraždu. Grad u Istočnoj Bosni s većinom bošnjačkog stanovništva bio je pod opsadom i stalnim granatiranjem s triju strana, opskrba strujom, vodom, pa čak i hranom bila je u prekidu, baš kao i komunikacije. Ranjenici su bivali samo „pokrpani” u lokalnoj, ne baš velikoj i ne baš sjajno opremljenoj bolnici koja nije imala kirurški odjel, da bi potom bili slani...

Susan Sarandon u Veneciji: I dalje gubim uloge zbog podrške Palestini

Foto: David Shankbone/Wikimedia commons Oskarom nagrađena američka glumica Susan Sarandon izjavila je da i dalje gubi poslovne angažmane zbog svoje javne podrške Palestincima, uprkos tome što smatra da je posljednjih godina došlo do značajne promjene javnog mišljenja u Sjedinjenim Američkim Državama kada je riječ o odnosu prema Izraelu i ratu u Gazi, prenosi The Guardian. Sarandon je to rekla na Venecijanskom filmskom festivalu, gdje predstavlja svoj najnoviji film The Echo Chamber. Govoreći pred novinarima, 79-godišnja glumica kazala je da dio filmske industrije i dalje izbjegava saradnju s njom zbog njenog političkog angažmana i javnih istupa o Palestini. „Mislim da se narativ potpuno...

Osvrt na knjigu „Bluz plamtećih ćerušpana“: Pogled s juga

Foto: Ustupljena fotografija Nedavno je iz štampe izašla zbirka priča „Bluz plamtećih ćerušpana“ Veselinke Kulaš. Knjigu je, u okviru svog regionalnog konkursa „Knjiga 2026“, nagradila i objavila beogradska Izdavačka kuća „Besani“. Piše: Mirjana Miljanović Pročitati ovaj mozaik-roman predstavljalo je dinamičnu intelektualnu avanturu. Prvo sam se divila vješto izabranim riječima i njihovim tako dopadljivim kombinacijama, potom sam pažljivo i svjesno uživala u slikama koje su te riječi proizvodile u meni (opet i opet), a zatim sam dugo razmišljala o, kroz priče predočenim, različitim društvenim fenomenima, aktuelnim političkim dešavanjima, univerzalnim egzistencijalnim temama, moralnim dilemama, aksiološkim pitanjima, metafizičkim naslućivanjima... I o onoj nekoj tajnoj vezi...

Zašto nam treba balet?

Foto: Pexels Balet je jedan od temelja kulturne zrelosti jednog društva. On pokazuje da smo sposobni cijeniti rad koji se ne može monetizirati, da poštujemo tijela koja stvaraju umjetnost bez sigurnosti dugoga radnog vijeka, da razumijemo vrijednost tradicije i da vjerujemo u ljepotu koja nije površna, nego proizlazi iz karaktera. Ljepota je vidljiva posljedica. Najvažnije su predanost, disciplina, istina tijela i kolektiv koji stoji iza nje. Piše: Zlatko Vidačković Balet je često prva umjetnost koja se povezuje s riječju – ljepota. Taj je refleks razumljiv: publika vidi sklad, lakoću, pokret koji prkosi težini tijela. No ljepota, iako vidljiva, nije najvažnija. Ljepota je...

U Mostaru izložba „Rijeke koje nas spajaju“

  U četvrtak, 3. septembra u 11:00 sati, u Interpretacijskom centru MuM, Muzeja Hercegovine u Mostaru, na adresi Maršala Tita 156, biće otovrena izložba „Rijeke koje nas spajaju“. -Kroz četiri likovne radionice istraživali smo naše rijeke i vodne pejzaže bojom, linijom, sjećanjem i emocijom. Sada je vrijeme da te priče, poglede i doživljaje podijelimo s vama, naveli su organizatori iz Agencije lokalne demokratije Mostar. Otvorenjem izložbe ujedno ćemo obilježiti završetak dvogodišnjeg projekta AQUATIK-EU kroz događaj ,,Kulturna i umjetnička valorizacija lokalnih vodnih resursa'', predstaviti ono što smo kroz projekt zajedno postigli i otvoriti razgovor o tome kako priču o vodi možemo nastaviti graditi...

Božica Jelušić: BEAUVOIR ili ono što pisac jeste

  Pisanje, nadalje. Pisanje kao vječita tema. Hobisti, amateri dangube, koji se danas diče statusom “pisca”, a da o pisanju kao takvome jedva imaju pojma. Koji ne čitaju ništa, čak ni vlastite tekstove prije objave, već se neduhovito poigravaju pojmom “genijalnosti”, koristeći riječi kao jeftinu bižuteriju, kojom će fascinirati nekritični “čitateljski korpus”, prisvajajući si temporalnu poziciju autorstva. A PISAC, pravi pisac po habitusu i određenju, što je to, zapravo? Ponovo sam, nakon 30 godina, uzela s police u knjižnici ZRELO DOBA Simone de Beauvoir. Došla sam kući, počela čitati ponovo, potom prepisivala i radila dok me nisu zaboljeli ruka, kičma, glava i...

Humor, mačak i putovanje kroz vrijeme u romanu Vrata u ljeto

Foto: Wikipedia Kada je Robert Hajnlajn 1956. godine po ko zna koji put otvarao vrata svom mačku, njegova supruga Džini našalila se i rekla kako mačak traži vrata koja neće voditi u snijegom zatrpano dvorište već u ljeto. Istog tog trenutka, ovaj američki pisac dobija inspiraciju za roman i za trinaest dana ga završava. Piše: Ermina Ribić Vrata u ljeto (The Door into Summer, 1957) predstavlja Hajnlajnov raniji rad, objavljen tri godine prije famoznih Zvjezdanih jurišnika (Starship Troopers). U osnovi, ovaj roman govori o putovanju kroz vrijeme, robotima, izdaji i prijateljstvu. Iako se svrstava u naučnu fantastiku, ovo djelo ne pokušava fascinirati...