Na izložbama u Parizu i Londonu biće okupljena tri akta Pabla Pikasa naslikana 1932. u razmaku od nekoliko dana ali koja nisu prikazana zajedno gotovo sto godina.
Najgore je kad u ratnom ludilu stradaju nedužni civili i umjetnici. Takva je sudbina zadesila slikara Savu Šumanovića. Iznenađujuće je, međutim, što se u Hrvatskoj malo govori i još manje zna o njemu. Informacija o umjetniku na hrvatskim stranicama u bespućima interneta gotovo da i nema. Hrvatska enciklopedija iznosi netočan podatak da je Sava Šumanović ‘djelovao pretežito u Hrvatskoj’. Stranica, iako donosi osnovne biografske podatke, ne navodi način na koji je umjetnik tragično završio svoj život – u enicklopedijskoj natuknici stoji tek datum: Srijemska Mitrovica, 30.VIII.1942. Međutim, njegov je život nasilno prekinut.
U poslednje dve decenije istoričari umetnosti kritički su proučavali praksu zapadnih umetnika da preuzimaju teme i oblike iz nezapadnjačke umetnosti. Poznatija kao primitivizam, ova praksa postavlja složena pitanja. Moderne umetnike privukla su nezapadnjačka umetnička dela i iz estetskih i iz ideoloških razloga.
Pre šest godina umro je Sergio Bonelli. Posredstvom Zlatne serije i Lunov magnus stripa, tih kultnih izdanja novosadskog Dnevnika, ostavio je važan trag na svakodnevicu i kulturno nasljeđe nekoliko generacija na jugoslavenskom prostoru.
Jedan od razloga za nedavne požare kao i poplave je neulaganje u infrastrukturu, a jedan od razloga za požare u regionu je to što je manje–više nestala agrikultura na prostorima bivše Jugoslavije i da su sve ove države pretvorile u čisti turizam, ocijenio je sinoć filozof i politički aktivista Srećko Horvat, tokom predavanja „Kultura u doba kolere“, u okviru KotorArt Pjace od filozofa.
