Promocija zbirke poezije “Čarobna igra ljubavi”, autorice Edine Heldić-Smailagić biće održana u nedjelju 14.februara, u 18 sati u Piano baru hotela Bosna u Banjaluci.
O knjizi će govoriti Amir Talić, Jelena Vojinović-Kostić i Nenad Novaković.
Izvod iz recenzije
Zbirka pjesma Edine Heldić-Smailagić je jedna tematska cjelina. Nastale su u jednom pjesničkom dahu, u Beogradu, u jednom delikatnom i emocionalno izazovnom periodu pjesnikinje, u periodu odvojenosti od dijela porodice, te je jedan broj pjesama posvećen upravo njima. Pjesma (Za Tarika) je posvećena sinu pjesnikinje i u njoj je na najsuptilniji način ukrojene ljubav majke prema sinu koji joj nedostaje.
Jedan broj pjesama su one za koje možemo reći da oslikavaju najtananija ljubavna osjećanja između muškarca i žene i sve što ona nose sa sobom od patnje, dileme, nesigurnosti do čiste ljubavi. Možemo reći da pjesme povezuje ista emotivna, autobiografska tematika.
Pjesnikinja se poigrala i sa interpunkcijom koja daje poseban pečat njenim pjesmama i omogućava čitaocima da ih tumače i osjete na svoj način, da ih, iščitavajući ih više puta, zavisno od njihovog emotivnog stanja, dešavanja oko njih, tumače na različite načine jer je u pjesmama, kao i u životu, važno gdje ćemo staviti zapetu, tačku ili veliko i malo slovo.
Doc. dr Jelena Vojinović-Kostić
Zbirka pjesama Čarobna igra ljubavi čitaocima daje mogućnost da osjete i dožive ljubav. Duboke emocije utkane u slobodan, moderan stih teško mogu ostaviti ravnodušnim onoga ko ih čita. Pjesmom Crveno počinje, a zbirku završava Čarobnom igrom ljubavi. Nije slučajan upravo takav poredak. Crvena boja je u književnom svijetu nosilac kompleksne simbolike. Borba, revolucija, strast, dizanje glasa samo su neki od mogućih tumačenja ovog simbola. Pjesnikinja se stihovima, stilskim figurama, bojama bori da uđe u ljudska srca i podsjeti ih da jedino ljubav može nadživjeti tugu, bol i patnju. Svaka pjesma učestvuje u građenju jednog novog, boljeg svijeta u kome je voljeti jedini lijek.
Prof. crnogorskog jezika i južnoslovenskih književnosti Milica Anđušić
Impulsportal