Foto: Banski dvor
U Vijećnici Banskog dvora 29. januara (četvrtak) 2026. godine u 20.00 časova održaće se projekcija kratkog dokumentarnog filma „Poslije zabave“ reditelja Stefana Tomića.
Film će biti prikazan 29. januara, na simboličan datum, tačno dvije godine od kada je Stevo Grabovac proglašen dobitnikom NIN-ove nagrade.
Radnja ovog filma koji traje 29 minuta prati Stevu Grabovca, prodavca u maloprodaji, tokom posljednjih deset dana prije objave dobitnika prestižne književne nagrade, za koju je nominovan po drugi put u životu.
Film je do sada prikazan na 3 festivala i osvojio je jednu nagradu (Specijalna nagrada žirija na 14. Balkan Nordic Film Festival DOC:SHORT 2025...
Naslovnica knjige
Kroz istoriju, najmoćnije ideje često su bile i najopasnije, a njihovi autori su rizikovali sve kako bi ih podijelili sa svijetom.
Upravo zato Večernji.hr donosi priče o pet književnih klasika koji su se suočili sa cenzurom i zabranama, a koji su, uprkos svemu, preživjeli i postali neizostavan dio svjetske kulture.
Istorija književnosti ujedno je i istorija cenzure. Od drevnih vremena — kada su se nepoželjni tekstovi uništavali kako bi se održala politička stabilnost, preko srednjovjekovne Crkve i njenog spiska zabranjenih knjiga, pa sve do totalitarnih režima 20. vijeka, koji su u književnosti vidjeli prijetnju zvaničnoj ideologiji — vlasti su oduvijek...
Foto: Nalovna knjige u izdanju kuće Fraktura
U autobiografiji Mira Furlan „Voli me više od svega na svijetu“ na više od šest stotina stranica glumica ispisuje svoj život između Jugoslavije, Amerike, pozornice, filma, progona i ljubavi. U Hrvatskoj je knjigu objavila izdavačka kuća Fraktura, u Srbiji Booka, a u obje sredine, kao i u cijeloj regiji, doživjela je veliku čitanost i snažne reakcije. U ovom tekstu knjiga se čita kao svjedočanstvo o ženi koja odbija da bude žrtva i kao priča o tome koliko daleko možemo otići kada nas vodi ljubav.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Život glumice Mire Furlan mogao je...
Promocija zbirke pjesama Driblanje živaca autora Anesa Oručevića održat će se u OKC Abrašević osmog decembra s početkom u 18:34 sati.
Grebanje života krvavim hazarderskim prstima
‘Kada se u savremenoj poeziji pojave odjeci nekadašnjih simbolističkih i ekspresionističkih tendencija, veoma je važno posvetiti pažnju takvim pesnicima jer je njihova duša za celu dužinu ljubavi i bola prostranija od ostalih, „običnih” ljudi. Zato je zaranjanje u zbirku poezije Driblanje živaca Anesa Oručevića pravo raskošno porinuće u sudbinski nedohvatnu ravnotežu sreće i patnje, prihvaćenosti i odbačenosti umetnika koji, rođen između burne reke i kamenom popločanih mostarskih sokaka, najbolje zna koliko je nade i poleta...
Iz istog razloga, nikada nemojte bacati kruh, a uočite li ga na ulici, da se ne bi gazio, podignite ga i stavite na najbližu ogradu, jer ne postoje samo pustinje u kojima ljudi umiru bez vode, nego i ćumezi, gdje umiru bez kruha. Možda će taj kruh uočiti neko gladan, pa će ga biti manje sramota uzeti ga odatle nego sa zemlje.
Foto: Edvin Kalić
Književnost o egzilu nikada nije samo priča o odlasku. Ona je uvijek i priča o tome ko smo bili prije nego što smo otišli i šta od tog bića uspijemo sačuvati kada nam se život preseli u aerodrome, ambasade, privremene adrese i jezike koji nisu naši. Dubravka Ugrešić podsjeća da je pisac u egzilu dvostruko izmješten, iz zemlje i iz vlastitog jezika. Brodsky egzil naziva školom poniznosti. Cioran ga vidi kao školu intoksikacije. U praksi, to je često mješavina i jednog i drugog.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Egzil je stalno testiranje vrijednosti, uporedni život između dva sistema, dva pogleda...
Kad je 1818. u Londonu objavljen roman Frankenstein, ili moderni Prometej, književni kritičar uglednoga časopisa The Edinburgh Magazine u ožujku ga je iste godine predstavio kao priču koja je po neobuzdanosti imaginacije nadmašila sve prijašnje priče. Ipak, naglašava kritičar, slično većini pripovijesti koje nastaju u to doba, Frankenstein zadržava dojam realističnosti, te je snažno povezan s najznačajnijim projektima i strastima svoga vremena.
Piše: Tatjana Jukić
Pretjerivanja, mračnost, fascinantnu strastvenost i bezbožništvo romana kritičar tako pravda povijesnim događajima svoga doba, koji su, kaže, »tako čudesni i golemi«, obilježeni tako »brzim i raznolikim mijenama«, da bi svojom ekscentričnošću od sebe odbili i samoga...
