Subota, 13 Decembra, 2025

Kategorija: Književnost

NAKON ČITANJA: Duž oštrog noža, između djetinjstva i traume – književni glas protiv zavjeta šutnje

  „Duž oštrog noža leti ptica“ (Laguna, Beograd, 2024), autorice Tanje Stupar Trifunović, jedna je od sedam knjiga nagrađenih regionalnom nagradom "Štefica Cvek". Ovaj roman je bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, te je predložen za nagradu „Meša Selimović“. O djelima, kakva su Tanjina, treba pisati i bez povoda, mada nas povodi dodatno raduju. Piše: Kristina Ljevak Bajramović Na početku rata, Vanja sa porodicom dolazi u primorsko selo. Majka, otac, brat i ona boraviće kod bake i djeda. Sve ono što je činilo svakodnevicu, poznato, udobno, rasterećeno, ostalo je u gradu, dok novo poglavlje počinje u prostoru prenatrpanom ljudima i tjeskobom,...

Braća Grimm: Bremenski gradski svirači

Foto: Pikist

Nato se životinje stanu dogovarati, kako da razbojnike otjeraju, i konačno nađu sredstvo. Magarac morade prednje noge metnuti na prozor, pas mu skoči na leđa, mačak se popne na psa i napokon uzleti pijetao, te sjedne mačku na glavu. Kad se tako, namjestiše, stanu na dogovoreni znak zajedno svirati: magarac revao, pas lajao, mačak mijaukao, pijetao kukurijekao...

Zuko Džumhur: „Samotnik iz Eksa“

Prekjuče sam ručao u Bihaću, juče sam bio u Italiji, danas sam u Francuskoj i grabim, grabim cestama Provanse.

Boja magije – Kada apsurd postane književni klasik

Foto: Lava Lab Kada se govori o Disksvetu, neizbežno je započeti od same početne tačke – romana „Boja magije“. Iako nije najzrelije delo Terija Pračeta (Terry Pratchett), ova knjiga otključava vrata u svet u kome se mašta, satira i parodija stapaju u jedno. Objavljena 1983. godine, „Boja magije“ je prva u nizu od preko četrdeset knjiga koje su vremenom oblikovale najpoznatiji fantastični serijal u britanskoj književnosti, ali i daleko šire. Ono što ovu knjigu čini posebnom jeste način na koji istovremeno parodira žanr epske fantastike i postavlja temelje jednog sasvim originalnog univerzuma. Umesto klasičnih heroja i boraca za pravdu, čitaoci dobijaju...

MUZEJ BIJELE TEHNIKE SELVEDINA AVDIĆA: Ventilator

Selvedin Avdić U ladici moga oca smješten je muzej kućanskih aparata koji su zujali kroz dva vijeka. Piše: Selvedin Avdić Ventilator Ventilator je otac, na početku svoje posljednje jeseni, rastavio i složio u crnu vreću za smeće. Mama me pozvala da ga sastavim. Nije išlo, kao da nedostaje jedan dio. Ili dva. Rekla mi je da je otac u ladici čuvao uputstva za kućanske aparate. Nisam znao za to. Otvorio sam ladicu i zaista, bila je puna starih instrukcija i garantnih listova za miksere, sušila, veš mašine, televizore, zamrzivače, šporete, pegle, radio aparate, kasetofone, usisivače, frižidere ... za sve kućanske aparate koje smo decenijama...

Dario Džamonja: Teško nama

Foto: Google

Lako je tebi, a i meni je lako. Ali, teško nama zajedno!

OKC Abrašević: Promocija knjige “Programirani zaborav” Dragana Markovine

Foto: OKC Abrašević Knjiga Programirani zaborav istoričara Dragana Markovine, u izdanju Biblioteke XX vek, donosi pronicljivu analizu savremenog odnosa prema prošlosti kroz prizmu istorijskih i kulturnih tokova Balkana. Autor poznat po prethodnim radovima kao što su Između crvenog i crnog i Povijest poraženih, u knjizi Programirani zaborav detaljno istražuje mehanizme koji oblikuju kolektivno pamćenje i zaborav u postjugoslovenskom prostoru, s posebnim fokusom na podijeljene gradove. Markovinin akademski i publicistički pristup čini ovu knjigu obaveznim štivom za sve koji žele da dublje razumiju politiku sjećanja i njen kontinuiran uticaj na društvo. Promocija je prilika za odgovore na pitanja šta je zajedničko vladajućim politikama...

Vesna Parun: Kad ptica prestane voljeti

Nema malih boli./ Nema malih boli pod ovim suncem.