Foto: Unsplash
Najljepša su bila jesenska i zimska poslijepodneva kad su se niz prozorska stakla slijevale guste kiše, dok je u kuhinji mirisala crna kava, pucketala vatra, zveckale igle za pletenje a s radija dopirala emisija Po željama.
Često se događalo da se uz neki poslijepodnevni posao, netko od ukućana pridruži pjevaču s radija, pa zajedno s njim zapjeva Tri palme na otoku sreće, ili Marijana, slatka, mala Marijana. Moglo se je poslovati, učiti ili samo sjediti u kuhinji, živom i toplom srcu kuće, osvijetljenom do kasno u noć. Ovdje su završavali i naši subotnji izlasci, prije odlaska na spavanje, nad...
Foto: Nina Subin
Nobelova nagrada za književnost za 2025. godinu dodeljuje se mađarskom autoru Laslu Krasnahorkaiju „za njegovo ubjedljivo i vizionarsko djelo koje, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti“, saopštio Nobelov komitet.
Po drugi put otkako se od 1901. dodjeljuje Nobelova nagrada za književnost, ovo odlikovanje odlazi u ruke jednog mađarskog književnika. Nakon Imre Kertesza 2002. László Krasznahorkai je drugi mađarski umjetnik kojem se dodjeljuje ova najprestižnija svjetska književna nagrada.
BREAKING NEWS
The 2025 #NobelPrize in Literature is awarded to the Hungarian author László Krasznahorkai “for his compelling and visionary oeuvre that, in the midst of apocalyptic terror, reaffirms the power of art.”...
Zgrada u kojoj živim je arhitektonsko – anatomski prostor koji je oblikovao moju strukturu identiteta i moju potenciju kao moguću neovisnost o identitetu, ali slobodan od identiteta, trebao bi postati biće čiste emanacije ljubavne milosti.Ljudi uvijek vjeruju u riječ, pa i sam Bog je riječ i kao riječ je moguć.
Vjerovati u nešto što nije iskustveno dokazano gotovo je nemoguće, jer sve što postoji na razini jezika već je postojano i realno. Možda je metafizika postala prezasićen pojam i možda prevrednovan unutar konvencionalne razmjene suštine, ali unutar esencijalnog soka istine koji sažima u sebi, ona je neiscrpna. Jezik i pojmovni...
Margaret Mitchell
Prohujalo s vihorom jedno je od najvažnijih djela američke književnosti, epska priča o američkom jugu, njegovim ljudima i vremenu koje je oblikovalo historiju. U središtu romana nalazi se Scarlett O’Hara – hirovita i razmažena, ali istovremeno neustrašiva i domišljata junakinja čija snaga i otpornost nadilazi stranice romana.
Sve je počelo 1926. godine kada je Margaret Mitchell napustila posao u časopisu Atlanta Journal kako bi se kod kuće oporavljala od povrede gležnja. Njen suprug donosio joj je knjige iz biblioteke, a jednog dana joj je predložio da, umjesto da čita hiljade knjiga, napiše svoju. Poklonio joj je pisaću mašinu i...
„Duž oštrog noža leti ptica“ (Laguna, Beograd, 2024), autorice Tanje Stupar Trifunović, jedna je od sedam knjiga nagrađenih regionalnom nagradom "Štefica Cvek". Ovaj roman je bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, te je predložen za nagradu „Meša Selimović“. O djelima, kakva su Tanjina, treba pisati i bez povoda, mada nas povodi dodatno raduju.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Na početku rata, Vanja sa porodicom dolazi u primorsko selo. Majka, otac, brat i ona boraviće kod bake i djeda. Sve ono što je činilo svakodnevicu, poznato, udobno, rasterećeno, ostalo je u gradu, dok novo poglavlje počinje u prostoru prenatrpanom ljudima i tjeskobom,...
Nato se životinje stanu dogovarati, kako da razbojnike otjeraju, i konačno nađu sredstvo. Magarac morade prednje noge metnuti na prozor, pas mu skoči na leđa, mačak se popne na psa i napokon uzleti pijetao, te sjedne mačku na glavu. Kad se tako, namjestiše, stanu na dogovoreni znak zajedno svirati: magarac revao, pas lajao, mačak mijaukao, pijetao kukurijekao...
Foto: Lava Lab
Kada se govori o Disksvetu, neizbežno je započeti od same početne tačke – romana „Boja magije“. Iako nije najzrelije delo Terija Pračeta (Terry Pratchett), ova knjiga otključava vrata u svet u kome se mašta, satira i parodija stapaju u jedno. Objavljena 1983. godine, „Boja magije“ je prva u nizu od preko četrdeset knjiga koje su vremenom oblikovale najpoznatiji fantastični serijal u britanskoj književnosti, ali i daleko šire.
Ono što ovu knjigu čini posebnom jeste način na koji istovremeno parodira žanr epske fantastike i postavlja temelje jednog sasvim originalnog univerzuma. Umesto klasičnih heroja i boraca za pravdu, čitaoci dobijaju...
Selvedin Avdić
U ladici moga oca smješten je muzej kućanskih aparata koji su zujali kroz dva vijeka.
Piše: Selvedin Avdić
Ventilator
Ventilator je otac, na početku svoje posljednje jeseni, rastavio i složio u crnu vreću za smeće. Mama me pozvala da ga sastavim. Nije išlo, kao da nedostaje jedan dio. Ili dva. Rekla mi je da je otac u ladici čuvao uputstva za kućanske aparate. Nisam znao za to.
Otvorio sam ladicu i zaista, bila je puna starih instrukcija i garantnih listova za miksere, sušila, veš mašine, televizore, zamrzivače, šporete, pegle, radio aparate, kasetofone, usisivače, frižidere ... za sve kućanske aparate koje smo decenijama...
