„Operacija Puff Adder“, psihološki triler autora Nikole Vuksanovića, objavljen je u izdanju Udruženja „SPIN MEDIA“. Roman donosi napetu, introspektivnu i mračnu priču koja istražuje granice ljudske psihe i moralne dileme.
Ovo je treći roman Vuksanovića, koji se već afirmisao na domaćoj književnoj sceni djelima „Podmukla tišina“ (2018) i „Krvavi ambis“ (2019). Pored toga, objavio je i nekoliko zapaženih kratkih priča, među kojima se izdvajaju „Kletva ostavljenih“, „Jedno po jedno“ i „Mrtva usta govore“.
Roman rođen iz afričke stvarnosti
Kako autor otkriva, inspiracija za „Operaciju Puff Adder“ proizašla je iz njegovog gotovo trogodišnjeg boravka u Africi, u Namibiji, gdje je imao priliku izbliza...
Foto: Getty Images
Ležeći u bolničkom krevetu u Birminghamu, 15-godišnja Malala Yousafzai – teško ranjena nakon što ju je talibanski atentator upucao u glavu – zamišljala je razgovore koje bi vodila s vođama Talibana. „Kad bi samo sjeli sa mnom… mogla bih im logično objasniti i uvjeriti ih da prekinu svoju vladavinu mizoginije i nasilja“, piše Malala u svojim novim memoarima "Finding My Way" (Pronalaženje mog puta ).
Pored kreveta je držala teku s različitim bilješkama – od imena novinara koji bi mogli posredovati u njenom razgovoru s Talibanima, do kur'anskih ajeta o pravima djevojčica na obrazovanje.
Međutim, taj razgovor se nikada...
Marina Abramović nije samo svojim djelom obezbijedila vlastito mjesto u istoriji, i ne samo istoriji performansa, nego općenito. Obezbijedila je mjesto i mnogim drugim ženama, pokazujući da granice ne postoje, onda kada postoji odluka, volja, vjera i znanje.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
„Ljetovanje“ s Marinom Abramović
Rijetke stvari sa „wish liste“ što bi naš narod rekao, kada sam krenula u New York, podrazumijevale su odlazak na brodvejski mjuzikl „Čikago“ i intervju sa Marinom Abramović.
Javila sam joj se mailom prije polaska, pozvala na nekoliko zajedničkih prijatelja, poslala relevantne tekstove i naslovnice iz magazina koji sam uređivala i koji su trebali svjedočiti o vlastitoj...
Foto: Milomir Kovačević Strašni
Postojale su dvije provalije; na jednoj je bio Daco Džamonja - usamljeni talentirani dječak željan ljubavi i "obične" (malo)građanske topline doma; na drugoj Dario Džamonja - džangrizavi namrgođeni odbojni osobenjak koji, kako sa sebeljubivim zadovoljstvom prozaiste kaže u jednoj od svojih knjiga, "nikada nije pisao poeziju" i kojem se gadi sve što bilo kakvim umekšavanjem ometa njegov tvrdoglavi put u ništavilo.
Piše: Ferida Duraković
Kad sam objavila svoju prvu knjižicu poezije 1977. godine, kad sam tek samo mislila da ću jednom, možda, postati pisac, Dario Džamonja - samo dvije godine stariji od mene po normalnim ljudskim mjerenjima vremena...
Foto: Nina Subin
Pisac apokalipse nagrađen je u vremenima kada su znaci apokalipse posvuda. Tele s dvije glave, pile s tri noge, proroci s mobitela, suše i poplave, požari i potresi, ratovi i ratovi… Na djelu su sile destrukcije koje ne razaraju samo krhke društvene strukture, kako je rečeno u Stockholmu, nego i elementarne uvjete života.
Piše: Dragan Jurak
Šveđani uvijek iznenade. Ponekad i tako da ne iznenade. Tajnik Švedske akademije izvirio je kroz vrata stare burze u Stockholmu i dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2025. godinu proglasio Lászla Krasznahorkaija, rođenog u Gyuli, na mađarsko-rumunjskoj granici, 1954. godine. Malo kasnije kroz...
Foto: Unsplash
Najljepša su bila jesenska i zimska poslijepodneva kad su se niz prozorska stakla slijevale guste kiše, dok je u kuhinji mirisala crna kava, pucketala vatra, zveckale igle za pletenje a s radija dopirala emisija Po željama.
Često se događalo da se uz neki poslijepodnevni posao, netko od ukućana pridruži pjevaču s radija, pa zajedno s njim zapjeva Tri palme na otoku sreće, ili Marijana, slatka, mala Marijana. Moglo se je poslovati, učiti ili samo sjediti u kuhinji, živom i toplom srcu kuće, osvijetljenom do kasno u noć. Ovdje su završavali i naši subotnji izlasci, prije odlaska na spavanje, nad...
Foto: Nina Subin
Nobelova nagrada za književnost za 2025. godinu dodeljuje se mađarskom autoru Laslu Krasnahorkaiju „za njegovo ubjedljivo i vizionarsko djelo koje, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti“, saopštio Nobelov komitet.
Po drugi put otkako se od 1901. dodjeljuje Nobelova nagrada za književnost, ovo odlikovanje odlazi u ruke jednog mađarskog književnika. Nakon Imre Kertesza 2002. László Krasznahorkai je drugi mađarski umjetnik kojem se dodjeljuje ova najprestižnija svjetska književna nagrada.
BREAKING NEWS
The 2025 #NobelPrize in Literature is awarded to the Hungarian author László Krasznahorkai “for his compelling and visionary oeuvre that, in the midst of apocalyptic terror, reaffirms the power of art.”...
Zgrada u kojoj živim je arhitektonsko – anatomski prostor koji je oblikovao moju strukturu identiteta i moju potenciju kao moguću neovisnost o identitetu, ali slobodan od identiteta, trebao bi postati biće čiste emanacije ljubavne milosti.Ljudi uvijek vjeruju u riječ, pa i sam Bog je riječ i kao riječ je moguć.
Vjerovati u nešto što nije iskustveno dokazano gotovo je nemoguće, jer sve što postoji na razini jezika već je postojano i realno. Možda je metafizika postala prezasićen pojam i možda prevrednovan unutar konvencionalne razmjene suštine, ali unutar esencijalnog soka istine koji sažima u sebi, ona je neiscrpna. Jezik i pojmovni...
Margaret Mitchell
Prohujalo s vihorom jedno je od najvažnijih djela američke književnosti, epska priča o američkom jugu, njegovim ljudima i vremenu koje je oblikovalo historiju. U središtu romana nalazi se Scarlett O’Hara – hirovita i razmažena, ali istovremeno neustrašiva i domišljata junakinja čija snaga i otpornost nadilazi stranice romana.
Sve je počelo 1926. godine kada je Margaret Mitchell napustila posao u časopisu Atlanta Journal kako bi se kod kuće oporavljala od povrede gležnja. Njen suprug donosio joj je knjige iz biblioteke, a jednog dana joj je predložio da, umjesto da čita hiljade knjiga, napiše svoju. Poklonio joj je pisaću mašinu i...
