Petak, 23 Januara, 2026

Kategorija: Književnost

Milosrđe (K.S. Luis)

Prirodna naklonost koju osećamo prema nekim ljudima olakšava nam da prema njima budemo milosrdni.

Srđan Šušnica: Terra incognita bosanska

Ako bi se veličina jedne zemlje mjerila onim što njeni ljudi ne znaju ili pogrešno znaju ili neće da znaju o njoj, Bosna, a bogami i Hercegovina, bila bi najveća. Terra incognita, ničija!

Radjard Kipling: Šta vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu

Svako je više ili manje lud po jednom pitanju.

Sergej Aleksandrovič Jesenjin – Pjesma o keruši

Do u sumrak grlila ih nježno i lizala niz dlaku što rudi, i slivo se mlak sok neizbježno, iz tih toplih materinskih grudi.

Hermann Hesse: Protivnik rata

Ali nitko to neće, nitko ne želi izbjeći sljedeći rat, nitko ne želi sebe i svoju djecu poštedjeti sljedećeg milijunskog klanja. Jedan sat misliti, neko se vrijeme okrenuti sebi i zapitati se, koliko smo sami pridonijeli neredu i zlu na svijetu i sudjelovali u krivici – vidiš, to nitko ne želi!

Antoni de Melo-Buđenje

Probudite se, probudite se! Odrasli ste. Preveliki ste da biste spavali. Probudite se! Prestanite se igrati sa svojim igračkama.

Ingeborg Bahman – Objasni mi, ljubavi

Voda zna govoriti, talas za ruku uzima drugi talas, u vinogradu bubri puce i pada. Kako iz doma bezazleno izlazi puž! Kamen je kadar da drugi kamen smekša!

Grigor Vitez – Zov djetinjstva

Postoje pjesnici koji nas svojim pjesmama punim radosti i svjetla dotaknu kao djecu, te nas kasnije kada se s njima susretnemo, nekom magijom ponovno vrate u djetinjstvo, u onaj doživljaj vedrih trenutaka i neopterećenosti kada jedan dan u sebi nosi pregršt pustolovina i čini se beskrajnim poput vječnosti. Jedan od njih je Grigor Vitez, književnik, prevoditelj, najpoznatiji kao pisac poezije i proze za djecu.

Autobiografija – Danil Harms

Jedan naš poznanik koji je prisustvovao porođaju, inače student Vojno-medicinske akademije, izjavio je da im neće uspeti da me uguraju natrag. Pa ipak, bez obzira na studentove reči, oni su me svejedno gurali i gurali nazad, ne vodeći računa u žurbi da li me guraju tamo gde treba.

Orhan Pamuk u Beogradu: Ideja intelektualca i pisca je da kaže “Ne”

Pripadam naciji pisaca, umjetnika, različititih ljudi koji nezavisno od toga da li žive u SAD, gdje predajem ili u Turskoj, uglavnom imaju liberalne ideje, rekao je danas najpoznatiji turski nobelovac Orhan Pamuk danas u razgovoru sa novinarima u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.