Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Benjaminovo pismo – Pismo različitih za one manje različite

Iz štampe je izašla nova knjiga banjalučanke Edine Heldić-Smailagić, s kojom je otvorila novo polje ili novi vidik na temu djece s poteškoćama i njihovih porodica. U svojoj knjizi „Benjaminovo pismo“ između ostalog govori o svom ličnom iskustvu s sinom koji je neuroatipičan, ali i o drugim majkama i njihovim iskustvima. Njena knjiga je njihov zajednički dnevnik. Možda nekom i putokoz. 

edina hs benjaminovo pismo

Edina Heldić Smailagić

U daljem tekstu vam predstavljamo jedan dio recenzije, koju je napisala psihologinja i književnica Olivera Olja Petrović.

Pred nama je velika knjiga. Knjiga koja je iskrena, topla i otvorenog srca. Bogata spontanošću, sa primesama dnevničkih beleški, u formi kratkih priča, čitaocu nudi nove mogućnosti za razvoj empatije, razmišljanja na brojne teme, i jasnoću jednostavnih odgovora na brojna pitanja. Empatija je danas u deficitu, nedostaje nam, i što više o njoj govorimo kao da je sve manje ima u međuljudskim odnosima. Autorka knjige je nesumnjivo svima nama pružila podršku da bez straha pokušamo da razumemo bolje prvenstveno sebe, svoju decu, decu sa teškoćama u razvojnim funkcijama, i ljude za koje smo emotivno vezani. Samim tim ova interesantna, nadasve neobična knjiga pruža nam putovanje kroz središte srca i misli, sa kojeg se vraćamo odmorni i preporođeni.
Sa naglaskom na lepotu doživljenih iskustava, jugonostalgični zagrljaj je preoblikavan u sadašnjem vremenu u zagrljaj bez tereta prošlih ratnih vremena što se u knjigama pisaca iz bivše Jugoslavije jako retko sreće. Autorka je otvorila vrata novog vremena, isključivo sadašnjeg, bez gorkih tereta koje nosimo u sebi. Izdvojila je pojedine trenutke doživljaje i pustila ih da slobodno ostave trag u nama, otisak sa kojim ćemo nastaviti živeti drugačije od načina na koji smo živeli dok se nismo sreli sa njenim pričama.
Jasno je uočljivo da je knjiga napisana bez straha da će iskrenost biti skupo plaćena. Smelo od strane autorke ali od nje se takvi sadržaji i očekuju imajući u vidu da ona ne prestaje da ruši predrasude i omogućava više prostora za lična napredovanja. Sa porukom da “poslušamo glas svog detinjstva” i da “ne zaboravimo na sebe” knjigu čitamo radoznalo kao deca. Otkrivamo šta čini rastanke otmenim u njihovim tugama, koja je najvrednija i najnežnija reč na svetu, šta je veće od “volim te”, šta za nas predstavljaju očevi i da li možemo da se sakrijemo od bola? Na ova i još mnoga pitanja nalazimo odgovore kako u ovoj knjizi, tako i u nama samima. U tim procesima otkrivanja postajemo svesni toga da “sitnice” čine ovaj život najvećim na svetu i da se uz kupovinu šešira uvek dobija i osmeh, onaj osmeh koji nam je prekopotreban za svaki novi dan.

Nadamo se da će “Benjaminovo pismo” doći u mnoge domove i dovesti do podizanja svijesti o potrebama, željama i htijenjima djece i njihovih majki.

O autorki knjige

Edina Heldić-Smailagić je rođena 1982. godine u Banjoj Luci. Završila je Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci – odsjek psihologija, a zatim i magistarske studije iz psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Stekla je diplomu magistra psiholoških nauka. Radi kao psihološki savjetnik.
Izdala je knjige „Tajna klopka” 2008. godine, knjigu poezije „Čarobna igru ljubavi” (2020) , autorka je naučne publikacije “Eksternalizirani problemi kod adolescenata” (2012), kao i velikog broja naučnih i stručnih radova iz oblasti psihologije. Ovo je njena četvrta knjiga.
Autorka je supruga i majka je dvoje djece, ali i prijatelj svim ljudima, pa i onima koji ponekad na životnoj raskrsnici odaberu pogrešan put.

Povezane vijesti

IZBORNI POST FESTUM: Šta reći nakon što je Berilo pobijedio iz pritvora?!

Stari Grad – ostao Čengić, Tuzla – ostao Lugavić, Vlasenica – ostao Kraljević, Trnovo – ostao Berilo. Promjene samo u Novom Sarajevu. Gradonačelnica postala načelnica

Prvi efekti neradne nedjelje: Kupci preselili u Srpsku, u Mostaru ipak radili

Ilustracija

Nakon ogromnih subotnjih gužvi - u nedjelju, prvog dana primjene izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, bilo je mnogo slobodnog mjesta ispred većih trgovačkih centara u Sarajevu. Katanci i obavještenja bili na svim trgovačkim radnjama, osim na nekolicini onih u djelatnostima izuzetih od zakona.

Popular Articles