Foto: FB Sarajevski otvoreni centar
U posljednjih nekoliko godina Povorka ponosa, Kvirhana, ali i drugi događaji, organizacije i kolektivi predstavljaju generator za razvijanje queer scene, koja sada ima svoj kontinuitet i stalni uspon bez pauze.
Piše: Vanja Šunjić
Queer kultura u Bosni i Hercegovini se posljednjih decenija razvijala u izazovnim, ali inspirativnim okolnostima, koje su iznjedrile niz organizacija i događaja koji su nastajali, ali i nestajali zbog nedostatka podrške u godinama iza nas.
Historijski gledano, queer kulturom u BiH bavile su se različite organizacije i inicijative. Udruženja poput Q Association, koje je bilo aktivno početkom 2000-ih, organizovalo je prve javne događaje posvećene LGBTQ+ zajednici. Festivali poput Queer Sarajevo Festivala i Festivala Merlinka igrali su ključnu ulogu u promociji i afirmaciji LGBTQ+ umjetnosti i identiteta. Klubovi i neformalni prostori, poput nekadašnjeg kina i kluba Kriterion u Sarajevu i niz drugih mjesta, takođe su pružali utočište i platformu za queer izražavanje.
Queer umjetnost u BiH se izražava kroz različite forme – od vizuelne umjetnosti do performansa i književnosti. Sve je više autora i umjetnika/ca koji svojim djelima istražuju teme identiteta, ljubavi, slobode i društvenih normi. Razvoj društvenih mreža i digitalne platforme omogućile su mladim queer kreativcima/kama da šire svoju umjetnost i ideje i da se povežu sa širom publikom.
“Queer Sarajevo Festival 2008. godine je bio pionirski korak i bez njega danas ne bismo bili na ovom mjestu”, smatra Emina Bošnjak iz Sarajevskog otvorenog centra.
“Iako je festival nasilno prekinut, a njegov nasljednik održan online, on je bio ključan za proboj queer zajednice i kulturnog izražaja u javni prostor. Bh društvo i institucije tada nisu bile spremne prihvatiti različitost, te su dopuštale najnasilnijim porivima da pokušaju zaustaviti sve što nije bilo u skladu s njihovim normama. Ipak, kada je jednom došlo do proboja, povratka nije bilo“- kaže ona.
Sarajevska edicija Festivala Merlinka nakon QSF-a je ponovo počela davati prostor queer kulturi. Taj prostor je u početku bio rezervisan za ljude iz LGBTIQ+ zajednice i uži krug podržavatelja/ki, ali s vremenom je publika rasla i širila se vidljivost queer tema, uz održavanje kontinuiteta i pomjeranje granica kada je u pitanju sam sadržaj.
Emina Bošnjak, ustupljena foto
Bošnjak ističe da su ovi festivali uradili dvije ključne stvari: pokazali su šta je hrabrost i koja je njena vrijednost za marginalizirane zajednice, te su demonstrirali progres, bez obzira na manje zastoje i unazađenja.
„Možda iz današnje perspektive može izgledati da ti programi nisu uspjeli u smislu da nisu preživjeli dugoročno, ali ono što su ti događaji ostavili iza sebe – sjeme nečega što sada raste i razvija se – ne može se zanemariti. Bez QSF-a i Merlinke u Sarajevu, iskreno, vjerujem da ne bismo imali ni Kvirhanu ni Povorku ponosa kakvu imamo danas“- zaključuje ona.
Iako društveno konzervativna sredina u BiH često postavlja prepreke LGBTQ+ osobama, posljednjih godina svjedočimo značajnim pomacima u vidljivosti, organizovanju i kulturnom izražavanju queer zajednice. Sve je više filmskih projekcija, panel diskusija, književnih večeri, partija, izložbi, edukativnih radionica, dok je Sarajevski otvoreni centar (SOC) izdao niz LGBTIQ+ čitanki, pojmovnika, istraživanja… koja se bave životom i pravima LGBTIQ+ osoba, ali i queer kulturom i umjetnošću. Osim SOC-a, na vidljivosti queer kulture predano rade i Tuzlanski otvoreni centar, Centar za mlade Kvart, a neformalni kolektiv oQUEERno je u godinama djelovanja dao ogroman doprinos, udruga Rezon, DKC Incel, DKC Sarajevo i mnoge druge organizacije i kolektivi.
Kvirhana, festival queer umjetnosti i aktivizma je nastao 2021. godine, a organizuje se u Sarajevu i Tuzli. Donekle je nastao kao dio tradicije održavanja festivala Merlinka u ova dva grada, ali je specifičan, jer predstavlja autentičan bosanskohercegovački brend. Kvirhana je festival koji kreira siguran prostor za zajednicu i saveznike/ce kroz umjetnost i aktivizam. Postao je poznat i van naše države, s obzirom na to da svake godine program teži da predstavi regionalne, kao i lokalne umjetnike/ce i aktiviste/ice.
Matej Vrebac iz Sarajevskog otvorenog centra ističe da je iznimno važno da se Kvirhana održava u kontinuitetu, kako bi se osvajali novi prostori, odgajala publika i stvarala scena koja kreira queer umjetnost.
„U našim gradovima ne postoje lokali koja su namijenjeni zajednici, teško je otići na drag show ili pogledati neku queer izložbu, pa je utoliko važnije da kroz Kvirhanu osvajamo javne prostore i poručujemo da smo tu. Osim Kvirhane, SOC se trudi da organizira i različite druge događaje, od partija do edukativnih radionica tokom godine, kako bi se zajednica povezala, rasla, ali prije svega družila i opuštala“- kaže Vrebac.
Matej Vrebac, foto: Vanja Čerimagić
U posljednje vrijeme sve više inicijativa za kreiranje različitih queer događaja dolazi iz same zajednice, a SOC se trudi da ih maksimalno podrži, mentorstvom i resursima koji su neophodni. Zahvaljujući ovoj inicijativi imali smo u posljednje vrijeme priliku da vidimo izložbu „Mahalom duginih boja“, Book Club, radionice s queer kreativcima, a potom i nekoliko događaja u organizaciji kolektiva „Drag Sarajevo“, zahvaljujući kojemu svjedočimo ozbiljnom rađanju drag scene u BiH.
„Mislim da su materijalni uvjeti u kojima nastaje queer kultura jako važni, jer institucionalna podrška skoro da ne postoji, te je teško održati kontinuitet ili uopće krenuti od nečega, te stvoriti nešto. Zato treba podržati i cijeniti maksimalno sve trenutačne napore, te se truditi da opstanu što duže, naročito ako se prisjetimo da su se mnogi prije nas borili da budemo vidljivi i zauzmemo prostor za queer osobe i umjetnost“ – zaključuje Vrebac.
Jedan od važnih događaja za queer kulturu u BiH jeste i bh povorka ponosa, koja je prvi put organizovana 2019. godine. Ovaj događaj simbolizuje borbu za prava i vidljivost LGBTIQ+ osoba, ali i pruža prostor za izražavanje queer identiteta putem umjetnosti, performansa i aktivizma. Povorka ponosa je queer kulturu i umjetnost izvela na ulice, jer je organizacijom povorke tokom svih ovih godina kreirano i izvedeno desetak javnih performansa i izložbi, te je organizovan veliki broj filmskih projekcija i diskusija.
„Kroz program na dan Povorke mnoge umjetnice i umjetnici su imali priliku da se predstave i podrže povorku, od pjevača/ica, različitih umjetničkih performera/ki, DJ-eva i drugih. Vjerujem da u BiH, pa tako i u Sarajevu, postoji još mnogo prostora za izgradnju queer scene i kulture i da se u ovu izgradnju trebaju uključiti queer umjetnici/e i uz podršku ostalih umjetnika/ca stvoriti siguran prostor u kojem će se osjećati umjetničko šarenilo duginih boja“- kaže Lejla Huremović iz Organizacionog odbora bh povorke ponosa.
Lejla Huremović, foto: Aida Redžepagić
Iako je queer kultura u BiH prošla izazovan period obilježen izostankom podrške i različitim društvenim izazovima koji su se reflektovali i na nemogućnost građenja stabilne scene koja ima svoj kontinuitet, temelji su postavljeni na QSF-om i festivalu Merlinka. U posljednjih nekoliko godina, Povorka ponosa, Kvirhana, ali i drugi događaji, organizacije i kolektivi predstavljaju generator za razvijanje queer scene, koja sada ima svoj kontinuitet i stalan uspon bez pauze. Tome doprinosi i činjenica što je savremena bh queer umjetnost vrlo artikulisana i postaje sve više društveno relevantna, jer odgovara na aktuelna društvena pitanja i izazove, stvarajući sve više publike širom BiH.