“CRNI MED”: Strip o zagađenju i korupciji u “košnici”

Foto: Marko Gačnik

ZEMLJA-VODA-ZRAK platforma predstavila je “Crni med” strip koji duboko ulazi u priču o GIKIL-u, koksari u Lukavcu, ističući probleme zagađenja i izvlačeći fascinantnu paralelu između proizvodnje koksa i pčela koje prave crni med. Autori grafičke novele su Saša Džino, Marko Gačnik i Damir Arsenijević, izdavač je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Rasplećući narativ, “Crni med” osvjetljava tešku sudbinu radnika GIKIL-a i surove stvarnosti s kojom se suočavaju. Dok rade u sjeni opasnog industrijskog postrojenja, strip opisuje bitku njihovih života, povezujući ih sa tajanstvenim svijetom pčela i njihovog procesa pravljenja meda.

Iza ekološkog aspekta, grafički roman zaranja u zamršen mrežu korupcije koja okružuje “košnicu”, s posebnim fokusom na Pramoda Mittala, indijskog vlasnika GIKIL-a. Kroz ilustracije i pripovijedanje, strip otkriva tešku realnost s kojom se likovi suočavaju.

“Crni med” povezuje probleme zagađenja, radne snage i korupcije, tkajući priču o balansu između industrije, prirode i ljudske pohlepe. Ovaj strip služi kao snažan komentar o složenim izazovima s kojima se suvremeno društvo suočava, gdje se težnja za profitom često sudara s očuvanjem okoline i socijalnom pravdom, navodi se u saopštenju.

Strip možete preuzeti s ovog linka.

 

Povezane vijesti

Sarajevo zagađenije od evropskih prijestolnica: Kakanj bilježi ekstremne vrijednosti

Foto: Avaz Kakanj, Vogošća i Živinice večeras su među najzagađenijim područjima u Bosni i Hercegovini, pokazuju mjerenja lebdećih čestica PM2.5. Sarajevo istovremeno bilježi znatno veće...

Beograd ju je odbacivao, a Njujork obožavao: Slikarka i pjesnikinja Milena Pavlović Barili vječito između dva suprotna svijeta

Foto: Google

Tridesetih godina 20.vijeka Kraljevina Jugoslavija nije vidjela ni zadržala veliki talenat kome se Njujork klanjao. Za najtalentovaniju i najobrazovaniju slikarku nije bilo mjesta u rodnoj zemlji. Milena Pavlović Barili našoj sredini bila je nepoznata do sredine 20. vijeka iako je uvijek voljela svoju rodnu zemlju i u njoj pokušavala da pronađe svoje mjesto pod suncem.

Popular Articles