Unatoč petoj pobjedi zaredom Ujedinjene Rusije, pukotine u dominaciji Putinove stranke sve su očiglednije, a sami izbori u medijskim i opozicijskim krugovima proglašeni su najnepoštenijima od kraja sovjetskih vremena.
Ruska vladajuća stranka Ujedinjena Rusija predsjednika Vladimira Putina pobijedila je na parlamentarnim izborima održanim proteklog vikenda. To je peta pobjeda zaredom Ujedinjene Rusije od 2003. godine i treći put da je osvojila ustavnu odnosno supervećinu, s 324 od ukupno 450 zastupnika u donjem domu federalnog parlamenta Dume. No kada su u pitanju glasovi birača, ova pobjeda s 49,82 posto spada među lošije – 2016. godine osvojila je 54,20 posto glasova – a sami izbori u medijskim i opozicijskim krugovima proglašeni su najnepoštenijima od kraja sovjetskih vremena.
Od ostalih stranaka najveće iznenađenje izbora je Komunistička partija (KPRF) Genadija Zjuganova koja je osvojila 19 posto glasova, najviše od svih izbornih ciklusa koji su održani nakon 1990-ih. Po 7,5 posto glasova osvojili su desničarski liberalni demokrati Vladimira Žirinovskog i prokremaljska stranka Pravedna Rusija. Stranka Novi ljudi u Dumu je ušla s pet posto glasova, a osnovao ju je prošle godine vlasnik jedne od najvećih ruskih kozmetičkih kompanija Aleksej Nečajev. Preostalih devet stranaka nije uspjelo prijeći prag od pet posto, uključujući i opozicijsku stranku Jabloko, koja je s 1,34 posto glasova ostvarila najlošiji rezultat od 1993. godine.
Izlaznost je bila 40 posto, a jedini ozbiljni opozicijski političar Aleksej Navaljni izbore je proveo u zatvoru, dok je njegova organizacija Fond borbe protiv korupcije u lipnju ove godine zabranjena nakon što je proglašena “stranim agentom” i “ekstremističkom organizacijom”. Navaljni je u zatvoru od siječnja, nakon što je uhapšen na moskovskom aerodromu zbog kršenja uvjetne kazne zatvora, a po povratku iz Berlina gdje se liječio od trovanja nervnim otrovom novičok.
Ovaj ciklus parlamentarnih izbora obilježile su dvije novine: trajali su tri dana, a u sedam okruga omogućeno je elektronsko glasanje. Obje su novine uvedene u sklopu borbe protiv epidemije Covida-19, no kritičari tvrde da su zloupotrijebljene kako bi olakšale izbornu krađu. U prijenosu izbora koji je emitirao na svom YouTube kanalu, zastupnik u gradskoj skupštini Moskve Ilja Jašin prikazao je niz snimaka nadzornih kamera na kojima se vide ljudi koji natrpavaju biračke kutije listićima. Spominju se i kemijske olovke s “tintom koja nestaje”, navodno distribuirane na biračkim mjestima, te dovođenje autobusima građana iz separatističke ukrajinske regije Donbas. Promatračka organizacija Golos prijavila je ukupno 4500 slučajeva kršenja izbornih pravila, dok izbore prvi put nisu nadzirali promatrači Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OESS).
Ipak, najviše sumnji u opozicijskim krugovima izazvalo je upravo elektronsko glasanje, unatoč tome što bi ono tehnički trebalo biti otpornije na makinacije. Najspornija je bila Moskva, najveće opozicijsko uporište, u kojoj je od ukupno sedam milijuna birača njih čak dva milijuna pristupilo elektronskom glasanju. No za razliku od ostalih regija iz kojih su rezultati pristizali praktički simultano, na moskovske rezultate elektronskog glasanja čekalo se čak 12 sati.
Budući da je sudjelovanje na izborima bilo zabranjeno svima koji su povezani s Navaljnijem i njegovom organizacijom, on i njegov tim ponovno su se poslužili takozvanim pametnim glasanjem, taktikom koju su prvi put upotrijebili na predsjedničkim izborima 2018. godine. Taktika se bazira na analizi rejtinga kandidata i davanju preporuka biračima putem aplikacije Smart Voting da glasaju za one koji imaju najviše izgleda da na određenim izbornim mjestima oduzmu glasove Ujedinjenoj Rusiji. Osim što su uoči izbora blokirani svi Navaljnijevi internetski kanali, uključujući YouTube i Telegram, objavljeno je i da su prvog dana izbora američke tehnološke kompanije Google i Apple ograničile pristup aplikaciji Smart Voting, navodno nakon pritisaka vlasti, što one nisu potvrdile.
Još jedna izborna pobjeda Ujedinjene Rusije dodatno je povećala izglede da predsjednik Vladimir Putin na toj funkciji ostane do 2036. godine, što mu je omogućeno lani provedenim ustavnim promjenama. Unatoč tome, činjenica je i da je nešto više od 28 milijuna glasova za Ujedinjenu Rusiju najmanje od 2003. godine i da su pukotine u njezinoj dominaciji sve očiglednije. Tome je, uz pad ekonomske aktivnosti i životnog standarda što traje već šestu godinu, sada doprinijela i sve raširenija javna percepcija o nelegitimnosti vlasti Putina i njegove stranke.
Piše: Tena Erceg, Portal Novosti