Demokratski narodni savez (DNS), u Gradišci, se i definitivno raspao po šavovima. Podijeljene frakcije na okupu održava samo zajednička odbornička lista. Kandidati za odbornike na ovoj listi su, međutim, podijeljeni u najmanje tri frakcije.
Unatoč izrazito brzom rastu stanovništva, Albanija je u socijalističkom periodu uspjela kontrolirati “stambeno pitanje”, ne samo masovnom izgradnjom, već i ograničenjem unutrašnjih migracija. No visoka nezaposlenost izvan urbanih centara proteklih je godina pojačala doseljavanje uzrokujući rast cijena nekretnina i nove teritorijalne nejednakosti.
Vlasti, nadležne institucije i stručna javnost u Republici Srpskoj konačno moraju da priznaju da je obrazovni sistem u ovom entitetu potpuno urušen i da ga treba početi dizati, na novim osnovama
Gradska uprava Madrida, španjolske prijestolnice, odlučila je ovih dana promijeniti imena 27 gradskih ulica i trgova koji su „opterećeni“ tradicijom i simbolikom frankizma. Naime, madridsko gradsko Povjerenstvo za povijesno sjećanje (Comisionado de la Memoria Historica) nekidan je donijelo takvu odluku kao i popis madridskih ulica i trgova koji mijenjaju svoje dosadašnje nazive.
Zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva u socijalističkoj je Jugoslaviji bilo shvaćeno kao preduvjet ostvarivanja egalitarnog društva zbog čega je stambena politika bila sastavni dio cjelokupne razvojne politike.
Statistike govore kako je najmanje slučajeva otmice, pljački i ubojstava s predumišljajem u BiH vezano uz Rome, i kako na listama haškog suda nema nijednog Roma – ako se i neki od Roma bave kriminalom, radi se o sitnom kriminalu da bi se prehranili, krupni kriminal ionako je rezerviran za elite konstitutivnih naroda
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja je UN-ova agencija javnog zdravstva, nakon punih 25 godina obnovit će kategorizaciju mentalnih bolesti te će od 2018. godine ukloniti transrodnost s popisa mentalnih bolesti.
Džejmi Oliver ima razloga za zadovoljstvo od kako su vlasti uvele porez na šećer koji je odavno zahtevao. Možda nas je nerviralo njegovo slavlje, ali da možda nije u redu reći da nas nervira Džejmi Oliver, koji je toliko učinio za našu decu i sve tako to? Ili jeste u redu jer je tako užasan? Odgovor na ovo pitanje od vanvremenskog značaja pokušaće da daju Sem Volfson i Džoel Golbi: Da li je Džejmi Oliver nešto najgore?
Kad danas čitamo članak o Kejt Milet objavljen u Timeu, uviđamo da je mnogo toga ostalo nepromenjeno, bar što se tiče zakonodavstva: mnogi feministički zahtevi iz 1970. godine – ravnopravnost u zaradama muškaraca i žena, pravo na abortus, podrška države u staranju o deci – delimično su ispunjeni ili uopšte nisu ispunjeni. Ono što se promenilo jeste kulturni ton; malo je verovatno da bi u današnje vreme bilo koja ozbiljna novinska kuća olako shvatila, kao što je to učinio Time, priznanje profesora fakulteta da bi lepe ili ružne noge neke žene uticale na njegovu odluku da li da je zaposli ili ne.
