Prošle su 72 godine od kako su 26. listopada 1944. partizani oslobodili Split – grad u kojem je osnovan prvi ilegalni partizanski pokret u Europi i to na blagdan sv. Duje, grad u kojem je svaki drugi stanovnik bio uključen u Narodno oslobodilački pokret (NOP), grad u kojem su pokrenute i prve antifašističke novine u okupiranoj Europi. Zvale su se „Naš izvještaj“ da bi 1943. prerasle u „Slobodnu Dalmaciju“, a u izvanrednom izdanju na dan oslobođenja grada na naslovnici su donijele samo jedan naslov: „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“.
Opće je prihvaćena ideja da moramo raditi kako bismo zaslužili dovoljno za preživljavanje, no sve je učestalije prisutna misao da taj isti rad moramo i strastveno voljeti, mjereno u satima koje provedemo na poslu. U moru kvalificirane radne snage koju tržište ne može apsorbirati, upravo je spremnost da se izgara za posao karakteristika koja je na cijeni. Vrijednosti koje promiče takva radna etika i koje zauzimaju gotovo sakralno mjesto u suvremenom imaginariju o radu nisu ništa drugo doli uznapredovala iluzija o savršeno produktivnom nadčovjeku - brojna istraživanja i društvene analize pokazuju kako je pretjeran rad kontraproduktivan, a životni vijek onih koji se u njega upuštaju osjetno kraći i nekvalitetniji.
Nisam čuo da je neko od naših pozicionih ili opozicionih lidera, reagovao na izjavu premijera Hrvatske da bi Bosnu i Hercegovinu trebalo temeljno preurediti. Uzalud se Andrej Plenković upinjao da kao gost u Sarajevu održi lekciju svojim domaćinima kako bi oni vlastitu kuću trebli urediti pa da to bude po volji našem zapadnom susjedu.
Zaštita životne sredine i očuvanje prirodnih bogatstava predstavlja jedan od važnijih aspekata u svakoj industrijskoj grani. Poslednjih decenija počela je polako da se podiže svest zajednice o značaju očuvanja prirode i zaštiti životne sredine. S tim u vezi doneti su mnogobrojni akti na globalnom nivou koji su implementirani u mnoga nacionalna zakonodavstva.
Nazivati tržište prirodnim, a državu neprirodnom, ubedljiva je fikcija za one upletene u status kvo. Istorijski narativ slobodnog tržišta manjka empirijske tačnosti. Kao što je tvrdio Karl Polanji, kapitalističko tržište je proizvod državnog inženjeringa, a ne prirode.
Američko ministarstvo pravde je u Obaminom predsedničkom mandatu optužilo za špijunažu više uzbunjivača nego sve prethodne administracije zajedno. Ako saberemo političke efekte pištaljki u koje su dunuli uzbunjivači u poslednjih nekoliko godina, može se zaključiti da je njihov doprinos demokratiji nesporan. Postavlja se, međutim, pitanje da li su ti efekti vredni cene koju su platili, naročito u svetlu novih istraživanja koja ukazuju da mladi u Evropi i SAD sve manje veruju u demokratiju a sve više u autoritarna uređenja, i smatraju slobodne izbore precenjenim.
Prema izjavama srpskog premijera, sigurnosni organi otkrili su pojačano djelovanje stranih obavještajnih službi – i iz zemalja istoka kao i sa zapada – na svom teritoriju.
U demokratskom društvu svaki pojedinac, interesne skupine, udruge, političke stranke i koalicije imaju pravo na svoje mišljenje, njegovo iznošenje pred javnost, podupiranje i zagovaranje, ali nemaju pravo to mišljenje, nametati drugima, kao jedino ispravno, čak ni onda kad za to postoje valjani argumenti i parametri dobiveni različitim istraživanjima, analizama, komparacijama, sintezama i zaključcima.
Splet okolnosti odveo me u jednom trenutku u Kaufland. Radio sam tamo kratko vrijeme, ali baš na odjelu “Mliječno”. Na tom mliječnom odjelu su, između ostalog, jaja, upravo ona jaja koja se spominju u posljednjoj aferi koja se dogodila. Ta afera je zapravo smrt jednog djeteta, a okolnosti njegove smrti se još uvijek utvrđuju.
