Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Kategorija: Kolumne

“Dežurni krivci” u Srbiji: Bosanski Srbi i ontološko zlo

Foto: X Još jedan pseudoargument je povezivanje krajiške kulture sa srpskim nacionalizmom. Za tu tvrdnju omiljeni primjer srpskih građanista je Baja Mali Knindža koji često gostuje u Novom Sadu i Beogradu. Iako su njegove pjesme ekstremno šovinističke, što niko ne negira, teško ga se može smatrati uvoznim proizvodom. Baja Mali Knindža je isključivo proizvod države Srbije i njenih struktura devedesetih. Piše: Sandro Hergić Novi val protesta protiv Aleksandra Vučića podstaknut stravičnom nesrećom u Novom Sadu  ne jenjava i s pravom se može reći da dobija konture šire narodne pobune u kojoj su uključeni vrlo različiti segmenti srpskog društva, od onog nominalno lijevog,...

Brzo, plitko i debilno

Foto:IBU U stalnoj trci za novim vijestima ignoriše se njihov kvalitet i značaj Piše: Srđan Puhalo Riječ godine po izboru Oksfordskog rječnika za 2024. je „brain rot“, što u slobodnom prevodu označava propadanje mentalnog stanja uslijed prekomjernog konzumiranja sadržaja niskog kvaliteta, posebno na društvenim mrežama. Kako to izgleda u praksi? Na portalu Alternativne televizije 2. decembra u 10 sati i 25 minuta treća vijest po čitanosti je bila „Đoković kod frizera u Kataru pustio popularnu pjesmu – nastala ludnica”. Na portalu Nezavisnih novina u 10 sati i 27 minuta osma vijest po čitanosti je bila “Pjevač iz Srbije sa šest žena ima šestoro djece, šokirao...

Strah od ludila

Foto: Prometej.ba Ovaj strah može se smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Veoma je rasprostranjen i možda intimno blizak mnogima od nas, a često se susreće u psihoterapijskoj praksi Ljudi se najviše plaše smrti, tvrde istraživanja. Smrt i nepoznato koje ona sa sobom nosi predstavljaju ultimativni strah, nešto što nam svima predstoji, a o čemu ne znamo ništa. Iza njega slijede strah od nepoznatog, visine, javnog nastupa i bolesti. Straha od ludila na ljestvici najvećih strahova nema, ali on se može smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Jer radi se o...

Kako su nam rodno zasnovano nasilje i femicid postali normalne pojave?

Foto: Snežana Mitrović/X U BiH državni zakon, kao ni krivični zakoni entiteta, ne tretiraju femicid kao posebno krivično djelo, nego su ova krivična djela obuhvaćena zakonskim odredbama koje se odnose na ubistva, kao i onima gdje se navodi da je djelo iz mržnje i ono koje je počinjeno zbog „rodnog identiteta“ Piše: Almir Panjeta Na istoj strani na kojoj Agencija za ravnopravnost spolova BiH zvanično najavljuje obilježavanje međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ u našoj zemlji može se vidjeti i link na saopštenje ove agencije „povodom sve učestalije pojave seksizma, mizoginije i stereotipa na osnovu spola u javnom diskursu“. „Pozivamo...

Prošlost nam je budućnost

Foto: Direkt Ako vam se čini da ste sve ovo već videli- ne čini vam se. Zato se i nismo uzbudili kada su prošle nedelje najavili nuklearni sukob i kraj sveta. Šta je jedna atomska spram armije naših parazita? Toliko smo oguglali da nam se brz kraj ne čini strašnim. Dođe više kao oslobođenje od muka. Piše: Milanka Kovačević Mada je vek prošao, nismo se mnogo promenili, ako krenemo od Domanovića, na primer. Kao danga nekada, i danas se svako poniženje ne samo opravdava, nego i sa radošću prima. “I bilo je vreme da poskupi struja. Kao da je važno, malo ćemo da se stisnemo. Kod nas je i najjeftinija....

Ponižavajući odnos prema institucijama kulture i bh. identitetu

Foto: Grad Sarajevo Jadan je i ponižavajući odnos prema bosanskohercegovačkim institucijama kulture i generalno prema svemu što u svom nazivu ima pridjev „bosanskohercegovački“, prema svemu što čuva i njeguje ono što se u najširem smislu može odrediti kao bosanskohercegovački identitet. Piše: Asim Mujkić Cijelo ljeto bespomoćno i sa stidom mogli smo svjedočiti tragediji Nacionalne biblioteke, kao što smo prije nekoliko godina svjedočili ruiniranju Zemaljskog muzeja. Bešćutno, i to od onih političkih snaga kojima su puna usta države, milenijumskog kontinuiteta, gledali smo kako se ove institucije bosanskohercegovačkog identiteta, naša duhovna, kulturna lična karta, šaltaju s jednog na drugi nivo vlasti, kako se vješto,...

“Nismo sestre, al’ se volimo” – taktike preživljavanja parova

Ilustracija Tužna sam od nemoći. Često se suočavam sa situacijama u kojima ne mogu ništa da promijenim, nad kojim nemam kontrolu i to mi zaista stvara osjećaj bespomoćnosti. Ali to nije jedna emocija, to je splet reakcija koje imam na tugu. Tuga me preplavi, a to ne mogu prihvatiti pa imam unutrašnje borbe sa sobom. Onda se u meni javlja emocionalna ukočenost, zatim osjetim umor, iscrpljenost, gubitak energije i motivacije. Taj osjećaj me paralizuje. Ali, ne zaustavlja. Moram progovoriti o očitim stvarima, iskazati svoje mišljenje, pronaći istomišljenike/ce, naći ili kreirati prostor da se govori o situacijama koje nas dovode u...

Bertrand Rasel: U šta verujem

Bertrand Rasel Bertrand Rasel (1872 – 1970) jedan je od najznačajnijih svetskih mislilaca, njegovi radovi su istovremeno i lucidni i prosvetljujući. Postoji nešto gotovo proročko u načinu na koji spaja bezvremenost s pravovremenošću kontemplativnih ideja koje se tiču modernog života u prethodnom veku – od toga kako dokonost čini sreću mogućom do toga zašto je nauka ključ za demokratiju. Ali nigde nije genijalniji nego u knjizi „U šta verujem“ (What I Belive). Objavljena je 1925. godine i predstavlja svojevrstan katalog nada – kontrastanovište Raselovom „Ikaru“, katalogu strahova, objavljenom godinu dana ranije. Knjiga istražuje čovekovo mesto u univerzumu i naše „mogućnosti u...

Uruk-hai

  Žena u kavezu na slici se zove Zarema Musajeva. Ima 55 godina i pati od teškog oblika dijabetesa. Zarema je zajedno sa svojim mužem, nekadašnjim sudijom Vrhovnog suda Čečenije Sajdi Jangulbajevim, živela u gradu Nižnjem Novgorodu u centralnoj Rusiji. Uveče 20. januara 2022. godine, na vrata porodice Jangulbajev došli su naoružani ljudi koji su se predstavili kao policajci iz Čečenije. Pokazali su nalog istražitelja MUP-a Čečenije za privođenje Sajdi Jangulbajeva i Zareme Musajeve radi informativnog razgovora povodom istrage za prevaru koja se vodi u Groznom. Na poziv porodice Jangulbajev, u stan su ubrzo stigli advokati, koji su Čečenima objasnili da...