Utorak, 16 Decembra, 2025

Kategorija: Kolumne

SVETLANA CENIĆ: Minimalac

Svetlana Cenić, Foto: Dženat Dreković Da zaključim: volela bih iz dubine srca da minimalac bude jednak sindikalnoj potrošačkoj korpi. Bili bismo bogata i uređena država. Za tako nešto potrebno je napraviti ozbiljan zahvat gde dodati, a gde oduzeti. Za tako nešto potrebno je znanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, odgovornost  i one reforme obećavane ko zna koliko puta. Imadosmo – ne znadosmo, izgubismo – poznadosmo (narodna poslovica) Prvo i najvažnije: niko normalan nije protiv povećanja neto plate! Protiv povećanja bruto plate jeste. Godinama pričamo o rasterećenju privrede, a ono nikad da se desi. Ne znam kojim jezikom treba objašnjavati vlastima da se od privrede...

Ima li neko nadležan?

Beograd, 22.12. 2024, foto: Ivana Tutunović Karić Ružan i opasan instrumentarij koji vlast koristi u nastojanju da diskredituje aktuelne studentske proteste nedavno je obogaćen objavljivanjem fotografija hrvatskih pasoša dva aktivna učesnika protesta propraćeno tekstom koji insinuira da protest studenata „predvode Hrvati“. A u skladu sa višednevnim pokušajima da se organizacija protesta pripiše „stranom faktoru“ sakriven je podatak da ti mladići, poput desetina hiljada drugih naših sugrađana, pasoš Hrvatske imaju po osnovu rođenja roditelja a da su i državljani Srbije kao i, ako je to uopšte bitno, Srbi po nacionalnosti. Piše: Rodoljub Šabić Sasvim očigledno se radi o više nedopustivih stvari. Od kršenja...

Besmislice poslodavaca: „Povećanje plaća je loše za radnike“

Foto: Prometej Vlada Federacije BiH donijela je odluku o povećanju minimalne plate. Zašto u medijima dominiraju negativne reakcije, šta je analitičar htio da kaže, kako metodologijom raditi protiv radnika i šta o svemu misli ekonomski analitičar, poslodavac i glas struke Arnel Isak? Piše: Suad Beganović Nakon 30 godina nebrige države Bosne i Hercegovine za radnike, vlada Nermina Nikšića donijela je odluku o povećanju minimalne plate, a koja podrazumijeva da se umjesto dosadašnjih 620 KM radniku mora isplatiti 1000 KM. U normalnom društvu ovakvu vijest dočekali bi sa oduševljenjem na svim nivoima i u svim domenima društva. Međutim, da je međunacionalna mržnja tek...

Hoće li 2025. biti godina u kojoj će Bosna i Hercegovina napraviti odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji?

Foto: EU in BiH Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.  Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina preduzima odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji sa prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori?  Da li ćemo na koncu 2025. moći da se osvrnemo i kažemo da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Dejtona do Brisela? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na...

Previše mi to osam djevojčica, 15 stradalih pod nadstrešnicom, 8372 žrtve genocida…

Foto: Dejan Kožul Očekivana vijest sa kraja godine kaže: „Roditelji dječaka koji je počinio zločin u školi ‘Vladislav Ribnikar’ osuđeni su na ukupno 17,5 godina. Vladimir Kecmanović je osuđen na 14,5, a Miljana Kecmanović na tri godine zatvora.“ Ubici, K.K. se nije sudilo jer je maloljetan. Piše: Dejan Kožul Tog 3.5.2023. ubijeni su čuvar Dragan, dječak Andrija i djevojčice Angelina, Adriana, Sofija, Ema, Mara, Katarina, Ana i Bojana. Čuvar, dječak i osam djevojčica. U svom posljednjem romanu „Previše mi to osam djevojčica“, Darko Cvijetić osmišljava, ali da li samo osmišljava, Krležinog Filipa Latinovicza, ratnog zločinca koji se vraća s odsluženja kazne od 21 godine...

Kada je zapad odustao od zapadnih vrednosti

Foto: EPA Moć zapada nije izgrađena na humanističkim načelima, već na brutalnom izrabljivanju kod kuće, te trgovini robljem i opijumom i brojnim genocidima počinjenim u Americi, Africi i Australiji. Piše: Yanis Varoufakis Šarolika grupa centristički usmerenih komentatora u Evropi, na globalnom jugu, a posle izborne pobede Donalda Trumpa i u Sjedinjenim Državama, veruje da je zapad na silaznoj putanji. Naravno, nikada nije bilo više moći koncentrisane u rukama tako malog broja ljudi (na tako malo adresa) kao što je to danas slučaj sa zapadom. Ali možda upravo to znači da je moć zapada osuđena na propast? U Evropi postoje dobri razlozi da priča o padu...

PROTIV KOGA SU ODLUKE NARODNE SKUPŠTINE RS: Atak na Sud BiH kojeg je sam Dodik priznao

Foto: Gerila Tokom skupštinske rasprave predstavnici vlasti pokušavali su proces protiv Dodika predstaviti kao suđenje cijeloj RS, a entitetski ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan otišao je predaleko tvrdeći da je proces protiv Dodika “završni čin dugogodišnje borbe protiv Srpske i da od suđenja zavisi opstanak Republike”. Piše: Ljiljana Kovačević Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić ne treba da se odazivaju na pozive Suda BiH, sve dok Dodik ne bude zdravstveno sposoban da učestvuje u postupku. Ovo je ključni zaključak posebne sjednice parlamenta RS, na koju su poslanici pozvani da dođu hitno, upkos nevremenu i snijegom...

Loše vijesti o ljudskoj prirodi kroz deset otkrića iz psihologije

Foto: Slika umjetnika Georg Scholz-a iz 1921./ Wikipedia Postoji dugo proučavan fenomen poznat kao “asimetrija činitelj-promatrač”, koji djelomično opisuje našu sklonost da tuđa loša djela, poput partnerove nevjere, pripisujemo njihovom karakteru dok ista djela koja smo sami učinili pripisujemo situaciji u kojoj smo se našli. Piše: Christian Jarret Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića...

Esad Bajtal: I kad ima uglja i kad nema rudari su ti koji plaćaju ceh

Foto: Akta Težak je to posao. Pretežak. Opak i surov. Ni crnjeg posla, ni gorčijeg hljeba od rudarskog. A životna nužda, tome uprkos, tjera da se kopa i radi. I ne samo radi. Nego i misli. Jer, „nužda uči misliti“, kako to reče veliki njemački filozof, marksista – Ernst Bloch. I ta nužda, i to mišljenje, u svijetu rudara, porodili su ne samo velike radnike, poput Alije Sirotanovića, nego i rudarske genijalce, poput lucidnog Fuada Babovića, jednog od neponovljivih i nedostižnih inovatora i racionalizatora SFRJ, dobitnika Prvomajske nagrade, najvećeg radničkog priznanja u ex-Jugoslaviji. Po zanimanju bravar, snagom čistog uma, bez pomoći knjiga, Fuad...