Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) uz pomoć agencije za istraživanje javnog mijenja IPSOS nedavno je proveo anketu na reprezentativnom uzorku građana (18+) na razini cijele Hrvatske kako bi utvrdili raširenost određenih teorija urote.

S izvanrednim profesorom Nebojšom Blanušom s FPZG-a razgovarali smo o prvim rezultatima ankete, ali i o njegovim predviđanjima kako će aktualna korona kriza te nadolazeća ekonomska kriza utjecati na širenje teorija urote. Jedno od pitanja na koje su ispitanici trebali dati odgovor, odnosno svoje mišljenje o istinitosti tvrdnje bilo je da se “od javnosti krije da su cjepiva štetna za zdravlje”.

Plavi stupci u grafu prikazuju rezultate istraživanja iz 2018. godine, a narančasti stupci se odnose na rezultate iz 2020. godine.

Profesor Blanuša sve veću polarizaciju ispitanika objašnjava i aktualnom krizom.

“Kada usporedite odgovore iz 2018. i 2020. na tvrdnji ‘Od javnosti se krije da su cjepiva štetna po zdravlje’ tada je uočljiv trend radikalizacije. Uočljivo je da, u odnosu na 2018., gdje imate približnu Gaussovu krivulju raspodjele rezultata, u 2020. se povećao broj onih koji ne vjeruju u ovu tvrdnju, ali i onih koji vjeruju u nju, dok se broj neodlučnih i onih koji smatraju da nedovoljno znaju o ovoj temi smanjio. Rezultate treba sagledati, zajedno s drugim sličnim pitanjima, koja su povezana s povjerenjem prema medicinsko-farmaceutskim autoritetima u kontekstu krize. U situaciji doživljaja ugroženosti i poplave raznih informacija, oni koji su i prije gajili povjerenje prema tim autoritetima okreću se njima još i više, dok oni koji su u njih i prije imali određene rezerve i sumnje iskazuju još veće nepovjerenje, koje se, zbog globalnosti krize, najlakše mogu promatrati kroz prizmu ‘Big Pharma’ teorija zavjera”, kaže profesor Blanuša.

Upravo iz tog razloga jedno od pitanja u anketi bilo je i ispitivanje mišljenja o točnosti tvrdnje da “velike farmaceutske tvrtke namjerno šire razne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova”. Plavi stupac opet se odnosi na rezultate istraživanja iz 2018. godine, a narančasti stupac prikazuje ovogodišnje rezultate.

Ako se dobro upravlja krizom, teorije urote se manje šire

Profesora Blanušu upitali smo i očekuje li da će koronakriza rezultirati amplifikacijom postojećih teorija, ali i hoće li se za vrijeme krize stvoriti temelji za širenje novih teorija. U ranijem razgovoru za N1 televiziju, Blanuša je, naime, dao primjer Grčke u kojoj se nakon posljednje velike ekonomske krize značajno povećao postotak osoba koje vjeruju u raskrinkanu teoriju o štetnosti “chemtrailsa”.

“To se u nekim krugovima već dogodilo i dugotrajnost krize će teorije urote dodatno pojačati, no hoće li se one proširiti tj. postati barem plauzibilne za one koji im trenutno ne vjeruju ovisi o tome kako kako će se na nacionalnim i međunarodnoj razini upravljati ovom krizom. Jedan dio ljudi uvijek ostavlja tu mogućnost, tj. tvrde da ne vjeruju, ali ih smatraju mogućim objašnjenjima događaja. Ako se kriza produbi, a krizni stožeri i ostali ‘značajni drugi’ ne budu imali uvjerljiva objašnjenja, možemo očekivati da će im jedan dio ljudi povjerovati. Dakako, to ovisi i o tome kakva će biti kontra-objašnjenja o uzrocima koronakrize. Za sada je to teško točno predvidjeti”, kaže Blanuša.

Podsjetimo, Faktograf je ranije raskrinkao teoriju koja je pokušala u vezu dovesti teoriju o štetnosti chemtrailsa i pojavu novog koronavirusa. Naime, pobornici novog kraka te stare teorije urote tvrdili su da je “koronavirus dimna zavjesa za chemtrails pluća”. Raskrinkavanje te teorije možete pročitati ovdje.

Unutarnji i vanjski neprijatelji

I dok, kako je Blanuša rekao na N1 televiziji, teorija urote o “chemtrailsima” nije pala na pretjerano plodno tlo u Hrvatskoj, neke teorije odavno su ukorijenjene. Profesor Blanuša izdvojio je teoriju urote o “crvenim, crnim, žutim i zelenim vragovima” koja je u našem društvu prisutna već desetljećima. Pitali smo ga kako objašnjava njezinu ukorijenjenost.

“To je paradigmatska teorija zavjere o unutarnjim i vanjskim neprijateljima Hrvatske koja je sastavni dio desničarskog diskursa danas. Sjetite se da je reproducirana na Thompsonovom koncertu u Splitu na dan ulaska Hrvatske u EU. Artikulirao ju je predsjednik Franjo Tuđman u studenom 1996. godine kao sukus mentaliteta opsadnog stanja koji se razvio u kontekstu Domovinskog rata, organskog nacionalizma kojeg je Tuđman zdušno promovirao i konteksta međunarodne izolacije do koje je dovela njegova politika. Ona na jezgrovit, lako pamtljiv, ali i polisemičan način mapira sve tzv. neprijatelje Hrvatske iz desne perspektive. Objašnjava cijeli spektar aktera na bipolarnoj opreci između prijatelja i neprijatelja. Služi se praznim označiteljima u koje svatko zabrinut za sudbinu nacije na takav način može upisati svoje strahove i tjeskobe. No treba je promatrati u širem kontekstu ovog diskursa koji je nastajao kroz cijele devedesete, ali nije nestao u kasnijim razdobljima. Danas je svojevrsna mantra radikalne desnice, ali ima šire poborništvo”, govori Blanuša Faktografu.

Preduvjeti za širenje teorija urote

U hrvatskom jeziku česti su izrazi i teorija urota i teorija zavjera, ima li među njima razlike i što su nužni temelji za njihovo širenje?