fbpx

'Pravda za Davida': Zašto ćute zaštitnici ljudskih prava?

BB8D5975 D722 4D33 BA79 E7CB6DA286A9 cx0 cy1 cw0 w1023 r1 s

Analitičari ističu da je izostanak reakcije na grubo kršenje prava građana poražavajuće i da je jasan pokazatelj da su političke elite stavile pod kontrolu sve bitne segmente društva.

Nastavljaju se hapšenja u Republici Srpskoj vezana za djelovanje grupe Pravda za Davida, a okupljanja te grupe su i dalje zabranjena. Sva dešavanja, hapšenja i zabrane ostali su bez značajnije reakcije institucija za ljudska prava, međunarodne zajednice, ali i akademskih krugova. Analitičari ističu da manji dio društva diže svoj glas, ali nemaju uticaj da nešto promijene.

Poslijednje hapšenje dvojice članova grupe Pravda za Davida na Trgu Krajine u Banjaluci 21. januara nastavak je zabrane okupljanja ove grupe, koju nikada zvanično nije izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS).

Građani okupljeni oko grupe Pravda za Davida već više od 300 dana traže otkrivanje istine u slučaju smrti Davida Dragičevića, koju tužilaštvo u istrazi tretira kao ubistvo.

Nakon što su u decembru prošle godine protesti zabranjeni, građani otjerani sa trga, oko 20 građana i pripadnika grupe Pravda za Davida uhapšeno, a sa Trga Krajina u Banjaluci uklonjena sva obilježja koja podsjećaju na proteste - izostala je reakcija domaćih i stranih institucija i organizacija za ljudska prava, pa i akademske zajednice.

Svoj glas digli su građani velikim protestima nakon pomenutih akcija, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i nevladin sektor. Tako je Transparency International (TI) BiH reagovao krivičnim prijavama, kaže Uglješa Vuković istraživač i analitičar u TI.

"Na osnovu snimaka koji su se pojavili u javnosti mi smo podnijeli krivične prijave protiv više policijskih službenika krajem decembra tako da još nemamo nikakvu povratnu informaciju, to jeste Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije izašlo u javnost da kaže da li su makar pokrenuti neki interni postupci protiv policijskih službenika tako da za sada ne postoji ni jedna informacija tog tipa koliko je nama poznato", kaže Vuković

Iz Kancelarije ombudsmana za ljudska prava BiH su nam saopštili da vode četiri predmeta koja se odnose na dešavanja u Banjaluci iz decembra prošle godine.

Od međunarodnih institucija oglasili su se Ured visokog predstavnika (OHR) i Kancelarija EU u BiH saopštenjima da prate situaciju, ali nisu imali konkretnih poteza.

Socijalni psiholog Srđan Puhalo smatra da je u svemu ovome najglasnije ćutanje akademske zajednice koja, osim sporadičnih istupa pojedinih članova, nikada nije reagovala na bilo kakva dešavanja, te da je većina institucija koje trebaju brinuti o pravima građana pod političkom kontrolom, a da međunarodna zajednica više brine o formiranju vlasti nego o ljudskim pravima.

"Vlast drži pod kontrolom sve ono što sve ono što je važno i što je bitno, a oni koji nisu pod kontrolom mudro ćute da ne bi osjetili bijes vlasti, tako da mi danas u stvari imamo jednu baruštinu od društva u Republici Srpskoj koja više vjeruje vlastima nego vlastitim očima i ako ne vjeruje to ne smije da kaže", smatra Puhalo.

Dragana Dardić iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka kaže da nevladin sektor nema snagu da animira neke adekvatne reakcije i da upravo ćutanje onih koji bi trebalo da progovore omogućava ostvarivanje najava o daljim represijama.

"Oni koji reaguju nemaju nikakvu moć da utiču i da promijene situaciju. Zato zabrinjavaju nove najave koje smo ovih dana čuli da će se ići u daljem pravcu jačanja ovlaštenja policije. Zabrinjavaju i najave koje dolaze iz vrha vladajuće političke partije da će se ići ka izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske i donošenju nekih novih zakona koji svi zajedno i sve te najave o kojima se govori ovih dana idu u pravcu daljeg sužavanja i limitiranja građanskih prava i sloboda", mišljenja je Dardić.

Analitičari ističu da je izostanak reakcije na grubo kršenje prava građana poražavajuće i da je jasan pokazatelj da su političke elite stavile pod kontrolu sve bitne segmente društva.

Gojko Veselinović - RSE