Klimatske promene su u suštini pitanje socijalne pravde. Ono što zaista nije fer je to što najsiromašniji i najranjiviji ljudi – naročito žene i devojčice – najviše ispaštaju iako su najmanje učinile da prouzrokuju sam problem.
Kako god mi nazvali dekolonizaciju: nacionalno oslobođenje, nacionalni preporod, vraćanje nacije narodu — koju god rubriku upotrebili, koju god novu formulu uveli — dekolonizacija ostaje nasilna pojava. Na kojoj je god razini proučavali (lični susreti, novi nazivi sportskih klubova, profil zvanica na koktel-prijemima, kadrovi u policiji, u administrativnim većima, u nacionalnim i privatnim bankama), dekolonizacija u suštini znači samo zamenjivanje jedne »vrste« ljudi drugom »vrstom« ljudi. To je potpuna, totalna i apsolutna zamena, bez prelaznih nijansi.
Turbo folk jeste pop kulturni fenomen, ali i šire-društveni fenomen. On je davno izašao iz ilegale, iz zadimljenih kafana ibarske magistrale, i preselio se u elitne diskoteke i klubove.
Politički sustavi zapadnih zemalja već se desetljećima suočavaju sa sve izraženijim slabljenjem povjerenja građana u smisao demokratskih procesa. Kao jedno od mogućih rješenja tog problema povremeno se predlaže zamjena demokracije neutralnim upravljanjem, po uzoru na ono koje se odvija u privatnim poduzećima. Nešto slično je nedavno predložio i novoizabrani francuski predsjednik, no te “inovacije” zapravo uopće nisu nove, već imaju dugu tradiciju duboko ukorijenjenu u povijesti nastanka moderniteta
Superžena je treći najduži stripski serijal u istoriji, posle onih o Supermenu i Betmenu. Po nekim autorima, direktno je uticala na feministički pokret. Njene supermoći potiču, podsetimo, iz neverovatne mogućnosti da transformiše mentalnu snagu u fizičku snagu.
U demagoškom opravdavanju kapitalističkog društva, njegovog klasnog ustrojstva i eksploatacije rada na kome počiva, razni oblici libertarijanskih i desničarskih doktrina ističu delovanje tržišnih sila ponude i potražnje kao tobož „prirodnih“ zakonitosti koje raspodelu bogatstva određuju „spontanim“ i „željenim“ ishodom samih učesnika u igri bezgranične kupovine i prodaje.
Usprkos protivljenju lokalne zajednice izgradnji prekobrojnih hidrocentrala na rijekama Bosne i Hercegovine te nizu optužbi za ekocide, broj predviđenih koncesija za ove tobože ekološke i energetski učinkovite projekte se ne smanjuje. Ovakvo ignoriranje mišljenja javnosti svjedoči krajnje pogrešnoj i neučinkovitoj ekološkoj politici u BiH: njezini socio-ekonomski aspekti potpuno su zagušeni interesima privatnih investitora.
Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
Jedan od stupova kvalitetne obiteljske politike je i sustavna briga za predškolsku djecu koja je u Hrvatskoj realizirana na način da je uz ostale osnivače poput privatnih vrtića i vjerskih zajednica spuštena na najniži nivo – odnosno na jedinice lokalne samouprave. Uz njih, Zakon o predškolskom odgoju predviđa i druge osnivače, no dominantno su to gradovi i općine. O važnosti te teme, govori i količina populističkih najava političara raznih političkih opcija o gradnji novih vrtića, rekonstrukciji i otvaranja odgojnih skupina, čime se u pravilu lokalna politika htjela dodvoriti najvećim apstinentima na izborima – generacijama koje imaju između 20 i 45 godina.
U mom slučaju, svako čitanje pripada samookrepljivanju: otuda onome što me rasterećuje od sebe, što mi dopušta šetanje kroz tuđe nauke i duše – što više ništa ne uzimam ozbiljno. Čitanje me okrepljuje upravo od moje ozbiljnosti.
