Foto: Prometej.ba
Ovaj strah može se smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Veoma je rasprostranjen i možda intimno blizak mnogima od nas, a često se susreće u psihoterapijskoj praksi
Ljudi se najviše plaše smrti, tvrde istraživanja. Smrt i nepoznato koje ona sa sobom nosi predstavljaju ultimativni strah, nešto što nam svima predstoji, a o čemu ne znamo ništa. Iza njega slijede strah od nepoznatog, visine, javnog nastupa i bolesti. Straha od ludila na ljestvici najvećih strahova nema, ali on se može smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Jer radi se o...
Foto: Snežana Mitrović/X
U BiH državni zakon, kao ni krivični zakoni entiteta, ne tretiraju femicid kao posebno krivično djelo, nego su ova krivična djela obuhvaćena zakonskim odredbama koje se odnose na ubistva, kao i onima gdje se navodi da je djelo iz mržnje i ono koje je počinjeno zbog „rodnog identiteta“
Piše: Almir Panjeta
Na istoj strani na kojoj Agencija za ravnopravnost spolova BiH zvanično najavljuje obilježavanje međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ u našoj zemlji može se vidjeti i link na saopštenje ove agencije „povodom sve učestalije pojave seksizma, mizoginije i stereotipa na osnovu spola u javnom diskursu“.
„Pozivamo...
Foto: Direkt
Ako vam se čini da ste sve ovo već videli- ne čini vam se. Zato se i nismo uzbudili kada su prošle nedelje najavili nuklearni sukob i kraj sveta. Šta je jedna atomska spram armije naših parazita? Toliko smo oguglali da nam se brz kraj ne čini strašnim. Dođe više kao oslobođenje od muka.
Piše: Milanka Kovačević
Mada je vek prošao, nismo se mnogo promenili, ako krenemo od Domanovića, na primer. Kao danga nekada, i danas se svako poniženje ne samo opravdava, nego i sa radošću prima.
“I bilo je vreme da poskupi struja. Kao da je važno, malo ćemo da se stisnemo. Kod nas je i najjeftinija....
Foto: Grad Sarajevo
Jadan je i ponižavajući odnos prema bosanskohercegovačkim institucijama kulture i generalno prema svemu što u svom nazivu ima pridjev „bosanskohercegovački“, prema svemu što čuva i njeguje ono što se u najširem smislu može odrediti kao bosanskohercegovački identitet.
Piše: Asim Mujkić
Cijelo ljeto bespomoćno i sa stidom mogli smo svjedočiti tragediji Nacionalne biblioteke, kao što smo prije nekoliko godina svjedočili ruiniranju Zemaljskog muzeja. Bešćutno, i to od onih političkih snaga kojima su puna usta države, milenijumskog kontinuiteta, gledali smo kako se ove institucije bosanskohercegovačkog identiteta, naša duhovna, kulturna lična karta, šaltaju s jednog na drugi nivo vlasti, kako se vješto,...
Ilustracija
Tužna sam od nemoći. Često se suočavam sa situacijama u kojima ne mogu ništa da promijenim, nad kojim nemam kontrolu i to mi zaista stvara osjećaj bespomoćnosti. Ali to nije jedna emocija, to je splet reakcija koje imam na tugu. Tuga me preplavi, a to ne mogu prihvatiti pa imam unutrašnje borbe sa sobom. Onda se u meni javlja emocionalna ukočenost, zatim osjetim umor, iscrpljenost, gubitak energije i motivacije. Taj osjećaj me paralizuje. Ali, ne zaustavlja. Moram progovoriti o očitim stvarima, iskazati svoje mišljenje, pronaći istomišljenike/ce, naći ili kreirati prostor da se govori o situacijama koje nas dovode u...
Bertrand Rasel
Bertrand Rasel (1872 – 1970) jedan je od najznačajnijih svetskih mislilaca, njegovi radovi su istovremeno i lucidni i prosvetljujući. Postoji nešto gotovo proročko u načinu na koji spaja bezvremenost s pravovremenošću kontemplativnih ideja koje se tiču modernog života u prethodnom veku – od toga kako dokonost čini sreću mogućom do toga zašto je nauka ključ za demokratiju. Ali nigde nije genijalniji nego u knjizi „U šta verujem“ (What I Belive).
Objavljena je 1925. godine i predstavlja svojevrstan katalog nada – kontrastanovište Raselovom „Ikaru“, katalogu strahova, objavljenom godinu dana ranije. Knjiga istražuje čovekovo mesto u univerzumu i naše „mogućnosti u...
Žena u kavezu na slici se zove Zarema Musajeva. Ima 55 godina i pati od teškog oblika dijabetesa. Zarema je zajedno sa svojim mužem, nekadašnjim sudijom Vrhovnog suda Čečenije Sajdi Jangulbajevim, živela u gradu Nižnjem Novgorodu u centralnoj Rusiji.
Uveče 20. januara 2022. godine, na vrata porodice Jangulbajev došli su naoružani ljudi koji su se predstavili kao policajci iz Čečenije. Pokazali su nalog istražitelja MUP-a Čečenije za privođenje Sajdi Jangulbajeva i Zareme Musajeve radi informativnog razgovora povodom istrage za prevaru koja se vodi u Groznom. Na poziv porodice Jangulbajev, u stan su ubrzo stigli advokati, koji su Čečenima objasnili da...
Izazov nove tehnologije toliko je dalekosežan da zapravo udara u temelje smisla ljudske djelatnosti pred kojim ni istinski kapitalisti ne mogu zažmiriti. No, što je sa sociologijom?
Klizište na Trebeviću uslovila je tajkunska gradnja rugobne zgradurine nazvane Trebević Hills, iza koje stoje offshore kompanije i kontroverzne osobe. Visoki dužnosnici bi prvi morali biti svjesni apokaliptične mogućnosti koja se nadvila nad pola Sarajeva.
Hellen Keller je definitivno jedna od najprepoznatljivijih ličnosti u historiji borbe za prava osoba sa invaliditetom. Rođena je 27. juna 1880. u američkoj saveznoj državi Alabami, a već je sa devetnaest mjeseci izgubila vid i sluh zbog nepoznate bolesti, za koju današnji stručnjaci vjeruju da se radilo o određenom tipu meningitisa.
