Svetlana Cenić, Foto: Dženat Dreković
Da zaključim: volela bih iz dubine srca da minimalac bude jednak sindikalnoj potrošačkoj korpi. Bili bismo bogata i uređena država. Za tako nešto potrebno je napraviti ozbiljan zahvat gde dodati, a gde oduzeti. Za tako nešto potrebno je znanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, odgovornost i one reforme obećavane ko zna koliko puta.
Imadosmo – ne znadosmo, izgubismo – poznadosmo
(narodna poslovica)
Prvo i najvažnije: niko normalan nije protiv povećanja neto plate! Protiv povećanja bruto plate jeste.
Godinama pričamo o rasterećenju privrede, a ono nikad da se desi. Ne znam kojim jezikom treba objašnjavati vlastima da se od privrede...
Beograd, 22.12. 2024, foto: Ivana Tutunović Karić
Ružan i opasan instrumentarij koji vlast koristi u nastojanju da diskredituje aktuelne studentske proteste nedavno je obogaćen objavljivanjem fotografija hrvatskih pasoša dva aktivna učesnika protesta propraćeno tekstom koji insinuira da protest studenata „predvode Hrvati“. A u skladu sa višednevnim pokušajima da se organizacija protesta pripiše „stranom faktoru“ sakriven je podatak da ti mladići, poput desetina hiljada drugih naših sugrađana, pasoš Hrvatske imaju po osnovu rođenja roditelja a da su i državljani Srbije kao i, ako je to uopšte bitno, Srbi po nacionalnosti.
Piše: Rodoljub Šabić
Sasvim očigledno se radi o više nedopustivih stvari. Od kršenja...
Foto: Prometej
Vlada Federacije BiH donijela je odluku o povećanju minimalne plate. Zašto u medijima dominiraju negativne reakcije, šta je analitičar htio da kaže, kako metodologijom raditi protiv radnika i šta o svemu misli ekonomski analitičar, poslodavac i glas struke Arnel Isak?
Piše: Suad Beganović
Nakon 30 godina nebrige države Bosne i Hercegovine za radnike, vlada Nermina Nikšića donijela je odluku o povećanju minimalne plate, a koja podrazumijeva da se umjesto dosadašnjih 620 KM radniku mora isplatiti 1000 KM. U normalnom društvu ovakvu vijest dočekali bi sa oduševljenjem na svim nivoima i u svim domenima društva. Međutim, da je međunacionalna mržnja tek...
Foto: EU in BiH
Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece
Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina preduzima odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji sa prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori? Da li ćemo na koncu 2025. moći da se osvrnemo i kažemo da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Dejtona do Brisela? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na...
Foto: Dejan Kožul
Očekivana vijest sa kraja godine kaže: „Roditelji dječaka koji je počinio zločin u školi ‘Vladislav Ribnikar’ osuđeni su na ukupno 17,5 godina. Vladimir Kecmanović je osuđen na 14,5, a Miljana Kecmanović na tri godine zatvora.“
Ubici, K.K. se nije sudilo jer je maloljetan.
Piše: Dejan Kožul
Tog 3.5.2023. ubijeni su čuvar Dragan, dječak Andrija i djevojčice Angelina, Adriana, Sofija, Ema, Mara, Katarina, Ana i Bojana. Čuvar, dječak i osam djevojčica.
U svom posljednjem romanu „Previše mi to osam djevojčica“, Darko Cvijetić osmišljava, ali da li samo osmišljava, Krležinog Filipa Latinovicza, ratnog zločinca koji se vraća s odsluženja kazne od 21 godine...
Foto: EPA
Moć zapada nije izgrađena na humanističkim načelima, već na brutalnom izrabljivanju kod kuće, te trgovini robljem i opijumom i brojnim genocidima počinjenim u Americi, Africi i Australiji.
Piše: Yanis Varoufakis
Šarolika grupa centristički usmerenih komentatora u Evropi, na globalnom jugu, a posle izborne pobede Donalda Trumpa i u Sjedinjenim Državama, veruje da je zapad na silaznoj putanji. Naravno, nikada nije bilo više moći koncentrisane u rukama tako malog broja ljudi (na tako malo adresa) kao što je to danas slučaj sa zapadom. Ali možda upravo to znači da je moć zapada osuđena na propast?
U Evropi postoje dobri razlozi da priča o padu...
Foto: Slika umjetnika Georg Scholz-a iz 1921./ Wikipedia
Postoji dugo proučavan fenomen poznat kao “asimetrija činitelj-promatrač”, koji djelomično opisuje našu sklonost da tuđa loša djela, poput partnerove nevjere, pripisujemo njihovom karakteru dok ista djela koja smo sami učinili pripisujemo situaciji u kojoj smo se našli.
Piše: Christian Jarret
Postoji pitanje koje stoljećima traži odgovor – jesu li ljudi, iako nesavršeni, u biti ljubazna, razumna i dobroćudna stvorenja? Ili smo duboko u sebi stvoreni da budemo loši, ograničeni, besposleni, tašti, osvetoljubivi i sebični? Nema lakih odgovora i jasno je da postoji mnoštvo varijacija među pojedincima, ali ovdje pokušavam dati odgovor na ovo pitanje na osnovu dokaza, kroz deset obeshrabrujućih otkrića...
Foto: Akta
Težak je to posao. Pretežak. Opak i surov. Ni crnjeg posla, ni gorčijeg hljeba od rudarskog. A životna nužda, tome uprkos, tjera da se kopa i radi. I ne samo radi. Nego i misli.
Jer, „nužda uči misliti“, kako to reče veliki njemački filozof, marksista – Ernst Bloch.
I ta nužda, i to mišljenje, u svijetu rudara, porodili su ne samo velike radnike, poput Alije Sirotanovića, nego i rudarske genijalce, poput lucidnog Fuada Babovića, jednog od neponovljivih i nedostižnih inovatora i racionalizatora SFRJ, dobitnika Prvomajske nagrade, najvećeg radničkog priznanja u ex-Jugoslaviji.
Po zanimanju bravar, snagom čistog uma, bez pomoći knjiga, Fuad...
Svetlana Cenić, Foto: Dženat Dreković
Može li se zaklinjati u narod i lagati ga na svakom koraku? Je li politika zaista samo jedna obmana i laž ili može da bude ipak malo bolja od toga?
Zašto nam dušmani ovog sveta uvek kažu da nas brane od dušmana?
– Edward Whittemore
Nismo se pomerili, naravno, već decenijama od onoga da je svaka kritika neprijateljski akt i rad za drugu stranu, a reč koja se najčešće pominje je spin. Ne govorimo mi više da neko laže, već spinuje. Valjda otmenije zvuči.
Stvarni ideolog spina je Frojdov nećak Edvard Bernajs (Edward Bernays), koji u svom slavnom eseju...
